GODINAMA nas se uvjeravalo da postoji bolja verzija nas samih koja samo čeka da je pronađemo. Trebalo je pratiti san, brojati korake, mjeriti treninge, paziti na unos proteina, uzimati suplemente i sve to uredno bilježiti aplikacijama i pametnim satovima. Dovoljan je samo jedan pogled na wellness industriju i jasno je da je optimizacija posvuda. No, kao reakcija na taj pritisak, sve je jači novi pokret - anti-optimizacija.

Ovaj novi pristup ne govori nam da prestanemo brinuti o sebi, već da prestanemo pokušavati optimizirati baš svaki aspekt vlastitog života. Problem nastaje kada se briga o sebi pretvori u još jednu obvezu koju moramo savršeno odraditi, a upravo je taj osjećaj zamora potaknuo rast anti-optimizacijskog wellnessa.

Što je zapravo anti-optimizacija?

Iako još nije službeno definirana, anti-optimizacija je wellness filozofija koja daje prednost iskustvu i prisutnosti u trenutku ispred puke vitalnosti i učinkovitosti. To je "sve što pomaže potrošačima da se ponovno povežu s osnovama, bilo da se radi o dahu, prisutnosti, snu, prirodi ili samima sebi", kaže Daniel Teweles, voditelj komunikacija u britanskoj tvrtki Healf.

Najjednostavnije rečeno, ideja je da ne mora sve što radimo imati mjerljiv cilj. Možete otići u šetnju bez gledanja na broj koraka ili plesati zato što vam se pleše, a ne zato što trebate potrošiti još 300 kalorija.

"Biti 'uvijek dostupan' i 'uvijek povezan' prestalo je biti poželjno", kaže Alice Crossley, analitičarka u tvrtki za predviđanje trendova The Future Laboratory. "Umjesto toga, ljudi traže jaču vezu sa samima sobom i vlastitom intuicijom."

Povratak tijelu i stvarima koje se ne mogu izmjeriti

Ovaj trend ima jasan cilj - umjesto da se tijelo tretira kao nešto što treba optimizirati, potiče se na stvaranje osjećaja povezanosti sa samim sobom. Kulturna futurologinja Jasmine Bina tvrdi da ćemo se u budućnosti sve više oslanjati na vlastito tijelo i intuiciju.

"Tjerani smo ponovno se povezati sa svojim tijelom, htjeli mi to ili ne", kaže ona, pripisujući to usponu umjetne inteligencije i rastućem nepovjerenju u online sadržaj. "Tonemo u informacijama. Više ne možemo vjerovati mnogočemu što je na internetu. Kako se snalazite u takvom svijetu? Sve se više oslanjate na svoju intuiciju jer je to posljednji alat za snalaženje koji zapravo imate."

Ovaj trend savršeno se uklapa u širu potrebu za aktivnostima koje je teško pretvoriti u podatke: čitanje knjige na plaži, duga večera s prijateljima, pjevanje u autu ili poslijepodne tijekom kojeg se jednostavno - ništa ne događa.

Jedan od najzanimljivijih aspekata je ideja da ne moramo biti dobri u svemu što radimo. Ako idete na tečaj slikanja, ne morate stvoriti umjetničko djelo. Fokus se vraća na nešto puno jednostavnije - je li vam bilo lijepo dok ste to radili?

Možda nam ne treba još jedna rutina

Ironija je u tome što bi anti-optimizacija vrlo lako mogla postati još jedan wellness trend koji ćemo pokušati savršeno implementirati. Možemo početi pratiti koliko vremena provodimo bez mobitela ili instalirati aplikaciju koja će nas podsjećati da se opustimo. A možda je upravo to ono što treba izbjeći. Ako vam praćenje sna, vježbanje ili zdrava prehrana odgovaraju, nema razloga odustati.

Anti-optimizacija samo postavlja jedno vrlo jednostavno pitanje: što ako neke stvari radimo zato što nam pružaju zadovoljstvo, a ne zato što nas čine boljima, produktivnijima ili zdravijima? Nakon godina u kojima je gotovo sve moglo postati projekt samounaprjeđenja, možda je najnoviji wellness trend zapravo vrlo jednostavan: raditi nešto bez potrebe da od toga napravimo rezultat.