Foto: Instagram

NAČIN na koji gledamo na svijet ovisi o kulturi iz koje dolazimo. Ako primjerice date istu sliku osobi sa Zapada i osobi iz Istočne Azije, prvi će se više fokusirati na individualne objekte na njoj dok će drugi biti skoncentriraniji na cjelinu. To je odraz holističkog pristupa životu ljudi s Istoka naprem analitičkom pristupu onih sa Zapada.

Ista se stvar događa s ljudima koji su iz iste zemlje ali iz različitih klasa. Razni znanstvenici proveli su studije o tome kako radnička i bogata klasa žive u različitim kulturama unutar istog društva i stoga vide svijet oko sebe drugačije, prenosi nymag.

Jednu od takvih studija 2015. godine napravio je Michael Varnum, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Arizona. Okupio je 58 ispitanika koji su prvo ispunili test gdje su procjenjivali sami sebe. Nakon toga, istraživači su im prikazivali slike na kojima su morali pronaći zadani detalj, istovremeno prikazujući slike na kojima su lica koja izražavaju bol. Cilj je bio testirati njihovu empatiju bez da su oni toga svjesni.

Pripadnici višeg socio-ekonomskog statusa sebe su ocijenili empatičnijima nego što su to u stvarnosti zaista i pokazali. "Ljudi koji su bogatiji imaju smanjeni neurološki odgovor na bol drugih ljudi", znanstvenici su napisali. "Empatija je smanjena kod onih s višim statusom u društvu", zaključili su.

U sljedećoj studiji dokazali su kako ljudi nižeg imovinskog statusa imaju osjetljiviji "zrcalni neurološki sustav", što bi značilo da ti ljudi više primjećuju i kopiraju stvari koje vide kod drugih ljudi.

"Stupanj do kojeg se naš kognitivni sistem usklađuje s okolinom ovisi o našem ekonomskom statusu", rekao je Varnum.

U drugoj studiji koja je napravljena na Sveučilištu New York prolaznicima različitih socio-ekonomskih statusa dane su naočale koje su bilježile njihove poglede po ulici. Pripadnici više klase imali su kraće poglede na ljude i stvari oko sebe nego oni iz niže klase, i to čak za 25%.

"Vaša klasa oblikuje okolinu unutar koje ste odrasli što dalje oblikuje vaše navike vezanu uz pozornost koju nečemu pridajete".

Postoje razne interpretacije razloga koji stoje iza ovog. Može se reći kako ljudi nižeg imovinskog statusa pridaju više pažnje ljudima oko sebe jer se moraju više oslanjati jedni na druge ili su pak odrasli u nesigurnom okruženju te tako paze na sebe.

Ljudi višeg imovinskog statusa fokusiraniji su na vlastite ciljeve i želje. Može se reći kako više "ignoriraju" ljude oko sebe jer si to mogu priuštiti. "Ako imate moć i visok status u društvu ne morate se baviti osjećajima i razmišljanjima drugih ljudi jer vam nisu potrebni", zaključio je.