Dok kuša vino, u sommeliera rade obje polutke mozga
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DOK KUŠA vino, mozak sommeliera ne reagira kao mozak drugih ljudi, potvrđuje znanstveno istraživanje, prvo takve vrste, provedeno u Rimu.
Sedam kušača vina približno iste dobi i sedam osoba istog naraštaja koji nisu stručnjaci za vino, sudjelovalo je u istraživanju uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. Rezultati su potvrdili da u sommeliera, dok kuša vino, rade obje polutke mozga, dok je u drugih radila samo desna polutka.
"Istraživanje smo provodili prema strogim mjerilima koja su vrijedila za obje skupine. Tako su ispitanici sedam sekunda morali držati vino u ustima prije nego ga progutaju, a mozak bi zatim analizirao reakcije", rekla je znanstvenica Gisela Hagberg koja je sudjelovala u istraživanju u Rimu, u Institutu Santa Lucia, medicinsko-istraživačkoj ustanovi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema mišljenju znanstvenika, poznavanje vina omogućuje sommelierima da više cijene vino nego obični smrtnici.
"Čak i kada je moj radni dan završen i više ne kušam vina, kada kod kuće uz večeru pijem čašu dobrog vina, odmah se, s prvim gutljajem, uključi mehanizam za analizu koji mi kaže što pijem", ispričao je Andrea Sturniolo, dopredsjednik Vinske akademije u Rimu i sudionik u istraživanju.
Iako je istraživanje pomalo šaljivo, "potvrđuje nam da se mozak može dresirati i razviti neke kvalitete", rekao je Luigi Amadio, direktor znanstvenog laboratorija u Institutu Santa Lucija u kojemu je istraživanje provedeno.
Sedam kušača vina približno iste dobi i sedam osoba istog naraštaja koji nisu stručnjaci za vino, sudjelovalo je u istraživanju uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. Rezultati su potvrdili da u sommeliera, dok kuša vino, rade obje polutke mozga, dok je u drugih radila samo desna polutka.
"Istraživanje smo provodili prema strogim mjerilima koja su vrijedila za obje skupine. Tako su ispitanici sedam sekunda morali držati vino u ustima prije nego ga progutaju, a mozak bi zatim analizirao reakcije", rekla je znanstvenica Gisela Hagberg koja je sudjelovala u istraživanju u Rimu, u Institutu Santa Lucia, medicinsko-istraživačkoj ustanovi.
"Čak i kada je moj radni dan završen i više ne kušam vina, kada kod kuće uz večeru pijem čašu dobrog vina, odmah se, s prvim gutljajem, uključi mehanizam za analizu koji mi kaže što pijem", ispričao je Andrea Sturniolo, dopredsjednik Vinske akademije u Rimu i sudionik u istraživanju.
Iako je istraživanje pomalo šaljivo, "potvrđuje nam da se mozak može dresirati i razviti neke kvalitete", rekao je Luigi Amadio, direktor znanstvenog laboratorija u Institutu Santa Lucija u kojemu je istraživanje provedeno.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati