Je li pračovjek imao čačkalicu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ČOVJEKOVI preci znali su ponešto o higijeni usta jer su koristili stabljike trave kao čačkalice, tvrdi znanstvenik.
Na zubima hominida često se vide vijugave brazde pri korijenu pa su neki znanstvenici zaključili da je to posljedica korištenja nečega sličnog današnjim čačkalicama, piše New Scientist.
Protivnici te teorije naglašavaju da danas ljudi koji koriste čačkalice nemaju sličnih oštećenja zuba.
Rješenje ove dvojbe ima iznenađujuće široku primjenu. Slični tragovi na korijenu zuba pronađeni su na fosilnim zubima starim 1,8 milijuna godina. Ako su ih pojedinci napravili čačkanjem zuba, to bi se moglo nazvati najstarijom zabilježenom navikom, a moglo bi omogućiti i neke zaključke u vezi s načinom prehrane i higijenom usne šupljine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako bi riješila dvojbu, paleontologinja Leslea Hlusko sa Sveučilišta Illinois u gradu Urbana-Champaign posegnula je za stabljikama trave kao mogućim tajanstvenim čačkalicama iz prošlosti.
Za razliku od drva, trava sadrži veliku količinu tvrdih, abrazivnih čestica kremena, a njima se mogu objasniti oštećenja na korijenu fosilnih zuba. Osim toga, baš stabljike trave mogu načiniti tragove širine 1,5 do 2,6 milimetara kakvi su otkriveni na pronađenim zubima.
Leslea Hlusko provela je osam sati potežući stabljiku trave uz zub babuna, a isti je pokus ponovila poslije na suvremenom ljudskom zubu. U oba slučaja trava je ostavila gotovo iste tragove kakvi su i oni pronađeni mikroskopskim pregledom zuba čovjekovih predaka.
Na zubima hominida često se vide vijugave brazde pri korijenu pa su neki znanstvenici zaključili da je to posljedica korištenja nečega sličnog današnjim čačkalicama, piše New Scientist.
Protivnici te teorije naglašavaju da danas ljudi koji koriste čačkalice nemaju sličnih oštećenja zuba.
Rješenje ove dvojbe ima iznenađujuće široku primjenu. Slični tragovi na korijenu zuba pronađeni su na fosilnim zubima starim 1,8 milijuna godina. Ako su ih pojedinci napravili čačkanjem zuba, to bi se moglo nazvati najstarijom zabilježenom navikom, a moglo bi omogućiti i neke zaključke u vezi s načinom prehrane i higijenom usne šupljine.
Kako bi riješila dvojbu, paleontologinja Leslea Hlusko sa Sveučilišta Illinois u gradu Urbana-Champaign posegnula je za stabljikama trave kao mogućim tajanstvenim čačkalicama iz prošlosti.
Za razliku od drva, trava sadrži veliku količinu tvrdih, abrazivnih čestica kremena, a njima se mogu objasniti oštećenja na korijenu fosilnih zuba. Osim toga, baš stabljike trave mogu načiniti tragove širine 1,5 do 2,6 milimetara kakvi su otkriveni na pronađenim zubima.
Leslea Hlusko provela je osam sati potežući stabljiku trave uz zub babuna, a isti je pokus ponovila poslije na suvremenom ljudskom zubu. U oba slučaja trava je ostavila gotovo iste tragove kakvi su i oni pronađeni mikroskopskim pregledom zuba čovjekovih predaka.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati