SIGURNO ste barem jednom u životu doživjeli da se vama bliska osoba pretvori u neku potpuno drugu kada je za volanom? Dok se vozite, ona konstantno gunđa, pokazuje srednji prst svima koji je živciraju na cesti. Privatno je, međutim, onaj tip osobe koji se duboko ispričava kada naleti na stranca ili samo tiho opsuje kada je živčana. Veoma je teško povjerovati da je u pitanju ista osoba, ali nije ona jedina. Bijes na cesti je veoma uobičajen, dijelom zato što nam automobili pružaju anonimnost, što nas na kraju krajeva pretvara u kretene. Ista stvar važi za raspravu na internetu. Istraživači to nazivaju efektom dezinhibicije. Ljudi su društvena bića, ali kada smo online, ne prepoznajemo tuđe osjećaje, jednostavno teško suosjećamo s drugima.

Mi u svojoj glavi stvaramo sliku internet trola, osobe koja objavljuje neugodne sadržaje na mreži, kao neko čudovište koje se krije iza sigurnosti online svijeta. Dok u stvarnosti trolovi mogu biti prijatelji, susjedi, roditelji, pa i mi sami. Iako se ne uklapate u definiciju internet trola, lako je uhvatiti sebe kako plivate u mutnoj vodi s ostalim trolovima. Drugim riječima, svi imamo sposobnost uključiti se u neproduktivne, zlobne rasprave na internetu, koje osobno ne odražavaju naš karakter.

Svakodnevno sudjelujemo u internet raspravama i primjećujemo toksično ponašanje. Jure Leskovec, profesor računalstva na Stanfordu, podijelio je s New York Timesom svoje istraživanje na temu internet trolanja. Leskovec i njegovi suradnici su htjeli bolje razumjeti pojavu trolovanja, pa su pokušali  napraviti strategiju koja će forume učiniti manje toksičnim, a više otvorenim za isticanje različitih mišljenja. Doktor Leskovec je proučavao trolanje tako što je simulirao internet diskusiju. Otkrili su da postoje dva glavna čimbenika koja potiču loše ponašanje na internetu, a to su negativno raspoloženje i kontekst rasprave.

Ne komentirajte ako ste loše raspoloženi

Istraživači su manipulirali raspoloženjem subjekata tako što su im dali težak test za koji su tvrdili da je izuzetno lak. Pustili su ih da loše napišu, nakon čega su im izmjerili razinu raspoloženja. Kada su potvrdili da su ih stavili u stanje lošeg raspoloženja, pustili su ih komentirati. Eksperiment je pokazao da ljudi lošeg raspoloženja najčešće trolaju po internetu. Kontekst je također bio važan, odnosno komentari subjekata su bili zlonamjerni jer su već prethodno postavljeni komentari bili takvi. Istraživači su otkrili da se pod pravim okolnostima obični ljudi mogu ponašati kao internet trolovi.

Prije nego što stisnete dugme koje će vaš komentar poslati u eter, razmislite jeste li to napisali samo zato što ste loše raspoloženi. Ako je odgovor potvrdan, suzdržite se od komentiranja i sudjelovanja u internet raspravama. Veoma je važno, kada shvatite da je rasprava postala toksična, jednostavno napustiti istu, jer odatle može ići samo na gore. Ne sudjelujte u toksičnim raspravama, iz njih ne može proizaći ništa dobro.