Kavopije, loše vam se piše

Kavopije, loše vam se piše
Foto: Instagram

BOLEST, klimatske promjene i deforestacija prijete nestanku čak 60 posto vrsta divlje kave. Iako to neće u pitanje dovesti svjetsku zalihu kave, postoji opasnost za otpornost vaše omiljene kave tijekom nadolazećih promjena. 

Naime, novo istraživanje objavljeno u časopisu "Science Advances", izražava zabrinutost stručnjaka koji tvrde da se čak 75 od 124 vrste divlje kave nalazi na popisu ugroženih. Ovo je nešto što bi trebalo zabrinuti kavopije jer upravo ove divlje vrste kriju tajnu kako održati pun okus i zdravu razinu postojećih zaliha kave.

"Kava koju pijemo postoji zbog pristupa divljim vrstama", objašnjava Aaron Davis, autor studije. 

Mnogo se toga promijenilo u 70 godina

Jedna od najpopularnijih kava koje pijemo, robusta, bila je gotovo potpuno nepoznata do početka 20. stoljeća. Bila je to divlja vrsta koja je uspijevala u zabačenim šumama. No od gotovo potpuno nepoznate sorte, vrlo je brzo postala omiljena diljem svijeta. 

Kao i većina drugih prehrambenih namirnica, i kava se uzgaja na farmama, ali njeni divlji preci i danas postoje u regijama kao što su Etiopija i Sudan. Nažalost, te su regije postale nezgodno tlo za divlje sorte. 

Prije sedam godina, Davis i ostali stručnjaci za kavu posjetili su jug Sudana, inače jedino mjesto na kojem postoje divlje sorte arabice na koju otpada 60 do 70 posto svjetske kave. Sedamdeset godina prije toga, skupljači kave otputovali su u Sudan, a u njihovim zapisima stoji da je zemlja vrvjela ovom biljkom. 

To više nije slučaj. 

"Sve je uništila suša. Tlo se u posljednjih 70 godina potpuno promijenilo", govori Hanna Neuschwander, direktorica komunikacija za World Coffee Research. 

Suočavanje s problemima

No suša nije jedini problem. Tu je i deforestacija koja će, nastavi li se ovim tempom, za deset godina uništiti i ovo što je preostalo. 

Gubitkom ovih sorti, od kojih neke nisu viđene više od 100 godina, gubi se i genska zaliha koja bi se mogla koristiti za stvaranje sorti koje bi bile otporne na klimatske promjene i bolesti koje su se već pokazale kao velika prijetnja. 

"Industrija kave će se nesumnjivo suočiti s problemima kojih smo svjesni, ali i mogućim problemima koji nam se još ni ne nalaze na radaru. Ne zaštitimo li ove divlje sorte, uništit ćemo mogućnost da se nosimo s nadolazećim problemima zbog nedostatka genetskog alata", objašnjava Neuschwander. 

Kao i mnogi usjevi, poput bitnih sastojaka za proizvodnju piva, kava koju uzgajamo također je posebno osjetljiva na klimatske promjene, povećanu temperaturu i sušu. 

"Povećanje stakleničkih plinova zagrijava planet i mijenja uzorke ekstremnih vrućina i suše. Farmeri su izloženi tim novim okolnostima pa bi genetska raznolikost divljih sorti mogla biti ključna za uzgoj novih varijanti koje bi bile otporne na ove promjene", govori Nathan Mueller sa Sveučilišta Irvine u Kaliforniji. 

Još samo 60 godina?

I arabica i robusta, koje čine većinu kava koje kupujemo u trgovinama, loše podnose sušu, a arabica ima i dodatni problem jer ne uspijeva u prevrućim krajevima. Štoviše, predviđaju da bi zbog klimatskih promjena, mogla nestati za 60 godina. 

"To je velika prijetnja, dugoročno gledano, ali to nije toliko dugo koliko mnogi misle. Djeluje godinama udaljeno, ali dogodit će se za naših života", upozorava Neuschwander. 

Jedno od rješenja je sačuvati sjemenje divlje kave, ali to nije posebna utjeha uzmemo li u obzir da banke sjemenja nisu pouzdane, potpune niti dovoljno financirane.

Industrija kave svjesna je ovog problema i cijene od 20 milijuna dolara koliko je potrebno da se situacija donekle dovede u red. 

"Ljudi unutar industrije vrijedne milijarde dolara, počinju biti svjesni da njihov opstanak ovisi o zdravlju biljke", zaključuje Neuschwander. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara