Ljudi ga se i dalje boje: Najpoznatije janje na svijetu stoljećima ulijeva strah

Ljudi ga se i dalje boje: Najpoznatije janje na svijetu stoljećima ulijeva strah
Screenshot: Youtube

GENTSKI oltar djelo je braće Jana i Huberta van Eycka, a krasi Saint Bavo's Cathedral u Ghentu. Sastoji se od nekoliko likovnih cjelina od kojih je ona središnja najupečatljivija.

Poliptih čini 12 slika postavljenih u dva reda. Osam je slika oslikano i na pozadini. Prvi put je prikazan 6. svibnja 1432. godine, a slika janjeta koja se nalazi u sredini zadivljuje stručnjake i javnost od svog nastanka. Jedno od najpoznatijih umjetničkih djela iz tog razdoblja danas izgleda kao u vrijeme kada je nastalo.

Djelo prvi put prikazuje živopisna lica i figure ljudi u srednjovjekovnom slikarstvu zapadne Europe. Braća van Eyck ovom slikom najavljuju renesansu. Oči janjeta nevjerojatno nalikuju na ljudske i strašile su tadašnje stanovnika Ghenta.

 
 
 
View this post on Instagram

Hubert van Eyck (1385 - 1426) and Jan van Eyck (1390 - 1441): The Ghent Altarpiece (Open view), c. 1426 - 32, oil on oak panel, 3.5m x 4.6m, Saint Bavo Cathedral, Ghent, The Ghent Altarpiece (also called the Adoration of the Mystic Lamb or The Lamb of God) is a very large and complex early 15th-century Early Flemish polyptych panel painting. Commissioned and designed as an altarpiece, it comprises 12 panels, eight of which are hinged shutters painted on either side, giving two distinct views depending on whether they are open or closed. It was begun by Hubert van Eyck who was most likely responsible for the overall design, but died in 1426. Probably, the individual panels were executed by his younger and better known brother Jan van Eyck between 1430 and 1432. A now lost inscription on the frame stated that Hubert van Eyck maior quo nemo repertus (greater than anyone) started the altarpiece, but that Jan van Eyck – calling himself arte secundus (second best in the art) – completed it in 1432. The outer panels contain two vertically stacked registers (rows). The upper rows show scenes from the Annunciation of Mary. The four lower-register panels are divided into two pairs; sculptural grisaille paintings of St John the Baptist and St John the Evangelist, and on the two outer panels, donor portraits of Joost Vijdt and his wife Lysbette Borluut. The upper register of the opened view shows a Deisis of 'Christ the King', Virgin Mary and John the Baptist. They are flanked by images of angels singing and playing music, and, on the outermost panels, Adam and Eve. The lower register of the central panel shows the adoration of the Lamb of God, with several groups in attendance or streaming in to worship, overseen by the dove of the Holy Spirit. (Wikipedia) Since its creation the altarpiece has been considered one of Northern European art's masterpieces and one of the world's treasures. Over the centuries the panels have come close to destruction during outbreaks of iconoclasm, or damage by fire. Some were sold, others looted during wars. Except for 'The Just Judges' panel which was stolen in 1934, this masterpiece, today, is believed to be complete.

A post shared by Art History Gallery (@painters.paintings) on

Restauracija remek-djela braće van Eyck zahtijevala je predani rad. Slike Isusa Krista, svetih otaca, anđela, Adama i Eve nalaze se na ovom poliptihu. Pažnju najviše privlači "Sveto janje" oko kojeg su svi likovi okupljeni. Prizor izaziva brojne polemike, a neke su se našle i na Twitteru:

"Slika janjeta na Gentskom oltaru bila je greška. Tko god ga je preslikao, imao je pravo to napraviti", stoji u tvitu jednog korisnika koji govori o restauraciji djela iz 19. stoljeća.

Usprkos tvrdnjama da se radi o propustu umjetnika, teško da je Jan van Eyck pogriješio. Smatra se da je bio napredniji od slavnih talijanskih slikara renesanse, uključujući i Leonarda da Vincija.

Arnolfinijev portret u Nacionalnoj galeriji u Londonu jedna je od prvih slika s perspektivom u jednoj točki. Prije svih koristio je uljane boje kombinirajući svijetle i živopisne nijanse sa sjenama.

Pola lica trgovca Arnolfinija je osvijetljeno, a pola se nalazi u sjeni. Možda je to napravio namjerno, a možda je opet greška?

Janove nove ideje zablistale su u punom sjaju s Gentskim oltarom. Djelo je planirao njegov brat Hubert.

Janje jest predmet polemika i zaslužuje posebnu pažnju. Njegovo čovjekoliko lice nije naslikano kao što je to slučaj s drugim životinjama. Simbolizira Isusa (žrtveno janje), a njegove ljudske oči govore da je prije riječ o čovjeku nego o životinji. Može se tumačiti na mnogo načina, ali simbolika postoji i jako je snažna.

Gentski oltar predstavlja prizor s tematikom kršćanstva koja je daleko od klišeja. Iznad janjeta je Isus Krist. Nosi svećeničku odoru, bujnu bradu i ustoličen je na nebu. Zastrašujuća vizija Kristovog veličanstva potpuna je suprotnost od osuđenog janjeta - simbola raspinjanja, piše Guardian.

Janje nije suvišan ili neprikladan dio Gentskog oltara, kao što su to željeli prikazati restauratori iz 19. stoljeća. Ukazuje se kao bog, čovjek i žrtva. Braća van Eyck su predstavili staru ideju na moderan i pomalo neugodan način, a oči janjeta odnedavno krasi prvobitni sjaj.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara