Muškarci u suknjama u njujorškom Metropolitanu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZBOG čega u modernom zapadnom svijetu muškarci nikad nisu počeli nositi suknju tabu je pitanje kojim se pozabavila nova izložba njujorškog muzeja Metropolitan (MET).
Princ Charles i David Bowie nosili su svaki na svoj način taj odjevni predmet, no muškarac s ulice ga se kloni, iako je još prije nekoliko stoljeća bio u svakodnevnoj uporabi.
Žene su kroz stoljeća pomalo preuzimale sve elemente muške odjeće, od šešira u 16. stoljeću, sakoa u 18. stoljeću, sve do revolucionarnog odijevanja u hlače početkom 20. stoljeća. Muškarci su se, naprotiv, od 19. stoljeća sve više ograničavali u odijevanju.
"Muškarci koriste vrlo malo elemenata ženske odjeće", zaključuje Britanac Andrew Bolton, autor izložbe koja se do 8. veljače održava u Institutu za kostime MET-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Za mnoge je konotacija ženstvenosti (suknje) prejaka da bi zaboravili na svoj strah od toga da će njihov spol i spolna orijentacija biti dovedeni u pitanje".
Suknja je, od grčke tunike i rimske ratničke suknjice, ostala u uporabi u mnogim društvima sve do danas, gdje često označava prestiž muškaraca.
Izložba predstavlja stotinjak modela iz fundusa MET-a, kao i predmeta posuđenih od suvremenih američkih i europskih kreatora.
Posebno mjesto imaju dizajneri odjeće koji su se uhvatili u koštac s ovim tabuom kako bi mu pokušali povratiti aspekt muškosti. Jedan od njih je Jean-Paul Gaultier sa svojom prvom suknjom iz 1984., koji tvrdi: "Muškarac ne nosi svoju muškost u odjeći, muževnost je u njegovoj glavi".
Njega slijede Moschino sa svojim dugim haljinama, Belgijanac Walter van Beirendonck te ostali koji su crpili ideje iz tradicionalnih kostima, od Armanija do Amerikanca Miguela Adrovera, od Pradinih kimona do bezbrojnih verzija kilta.
Glavni izvor inspiracije je antika i gladijatori koji su svoje mišićave noge pokazivali kao znak snage. Suknja ipak ostaje područje umjetnika i marginalaca koji odbijaju društvene konvencije, od punkera do američkih grunge rockera.
Izložbu je, usprkos tomu, do sada posjetilo jednako toliko muškaraca koliko i žena svih dobi.
Princ Charles i David Bowie nosili su svaki na svoj način taj odjevni predmet, no muškarac s ulice ga se kloni, iako je još prije nekoliko stoljeća bio u svakodnevnoj uporabi.
Žene su kroz stoljeća pomalo preuzimale sve elemente muške odjeće, od šešira u 16. stoljeću, sakoa u 18. stoljeću, sve do revolucionarnog odijevanja u hlače početkom 20. stoljeća. Muškarci su se, naprotiv, od 19. stoljeća sve više ograničavali u odijevanju.
"Muškarci koriste vrlo malo elemenata ženske odjeće", zaključuje Britanac Andrew Bolton, autor izložbe koja se do 8. veljače održava u Institutu za kostime MET-a.
Suknja je, od grčke tunike i rimske ratničke suknjice, ostala u uporabi u mnogim društvima sve do danas, gdje često označava prestiž muškaraca.
Izložba predstavlja stotinjak modela iz fundusa MET-a, kao i predmeta posuđenih od suvremenih američkih i europskih kreatora.
Posebno mjesto imaju dizajneri odjeće koji su se uhvatili u koštac s ovim tabuom kako bi mu pokušali povratiti aspekt muškosti. Jedan od njih je Jean-Paul Gaultier sa svojom prvom suknjom iz 1984., koji tvrdi: "Muškarac ne nosi svoju muškost u odjeći, muževnost je u njegovoj glavi".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njega slijede Moschino sa svojim dugim haljinama, Belgijanac Walter van Beirendonck te ostali koji su crpili ideje iz tradicionalnih kostima, od Armanija do Amerikanca Miguela Adrovera, od Pradinih kimona do bezbrojnih verzija kilta.
Glavni izvor inspiracije je antika i gladijatori koji su svoje mišićave noge pokazivali kao znak snage. Suknja ipak ostaje područje umjetnika i marginalaca koji odbijaju društvene konvencije, od punkera do američkih grunge rockera.
Izložbu je, usprkos tomu, do sada posjetilo jednako toliko muškaraca koliko i žena svih dobi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati