Nećete vjerovati koliko se promijenila dužina dana od doba dinosaura do danas

Nećete vjerovati koliko se promijenila dužina dana od doba dinosaura do danas
Foto: 123rf

Ako se osjećate kao da je dan prekratak da biste napravili sve što ste naumili, pomislite na dinosaure – njihov dan bio je još kraći. Danu koji traje 24 sata prilagođena je biologija svih sisavaca, naša tehnologija kao i kultura. Nije uvijek bilo tako, piše ABC News. 

"Dužina dana na Zemlji polako se uvećavala tijekom većeg dijela Zemljine 4,5 milijarde godina duge povijesti, a sve zahvaljujući Mjesecu", kaže dr. Rosemary Mardling, astrofizičarka sa Sveučilišta Monash. "Razlog je taj što Mjesec pokušava usporiti Zemljinu rotaciju. Zemlja se okretala oko svoje ose znatno brže u vremenima kada je Mjesec tek nastajao."

Kada se Mjesec oblikovao, dužina dana na Zemlji bila je vrlo kratka – dan je trajao dva ili tri sata, a mnogo bliži Mjesec tada bi napravio krug oko našeg planeta za svega pet sati.

Kako nas je onda Mjesec usporio? To ima veze s gravitacijskom silom i prenošenjem trenutka impulsa. Gravitacijsko povlačenje Mjeseca vrši silu na Zemlju koja prenosi kutni trenutak svoje rotacije u orbitu Mjeseca.

"Pritom, Zemlja blago usporava, a Mjesec se polako odmiče od Zemlje", kaže dr. Mardling.

Moguće je izmjeriti brzinu povlačenja Mjeseca jer reflektivni paneli na Mjesecu omogućavaju fine kalibracije. One pokazuju da se Mjesec trenutačno udaljava između jednog i dva centimetra godišnje. Isto tako, znamo i da se Zemljina rotacija usporava.

Vrijeme dinosaura

Koliko je onda dan trajao u doba kada su Zemljom hodali dinosauri?

"Dinosauri su živjeli prije oko 100 milijuna godina, što po trenutačnoj stopi produžavanja dana iznosi i do 2000 sekundi. To je manje od jednog sata. Međutim, stopa je rotacije vjerojatno bila veća u prošlosti", dodaje ona.

Geološki dokazi mogu nam pomoći da preciznije odredimo ovo vrijeme. Tragovi koje je za sobom ostavljala plima mogu pokazati dnevne, mjesečne i sezonske cikluse u naizmjeničnim naslagama pijeska i mulja. Ovi dokazi pokazuju da je dan prije 620 milijuna godina trajao 21 sat.

Budući da su dinosauri živjeli u doba mezozoika, od prije 250 milijuna do prije 65 milijuna godina, dužina dana je u nekom trenutku iznosila 23 sata. U to vrijeme, Mjesec je također bio bliži Zemlji.

Potresi i dužina dana

Mjesec nije jedini faktor koji je odigrao svoju ulogu u produžetku dana; slučajni potresi također mogu utjecati, ali neznatnije.

Oni to čine mijenjajući Zemljin trenutak inercije koji definira kako se masa raspoređuje unutar Zemlje. Princip očuvanja trenutka impulsa znači da promjena trenutka inercije dovodi do promjene centrifugalne sile.

Zamislite da je Zemlja napravljena od mnoštva ciglica. Položaj svake ciglice moguće je izmjeriti u odnosu na osu rotacije. Ako kvadrirate distancu svake ciglice od Zemljine ose, umnožite je s njenom masom i ovaj proračun izvršite za svaku ciglicu, dobivate trenutak inercije.

Ako bi se ciglice samo malo pomaknule, rezultat bi bio drugačiji i upravo to je ono što se može dogoditi tijekom velikih potresa.

Budućnost?

Nebeski ples Mjeseca i Zemlje trajat će još milijardama godina.

Ovaj se proces završava kada se dužina dana na Zemlji izjednači s dužinom lunarnog Mjeseca, koji danas iznosi 29,5 zemaljskih dana. Prema proračunima Rosemary Mardling, ovo će se dogoditi kada lunarni Mjesec bude iznosio 45 dana.

Mjesecu će tada biti potrebno 45 dana da završi punu rotaciju oko Zemlje, a Zemlji 45 dana da se okrene oko svoje ose, za što joj danas treba 24 sata. U tom trenutku, Zemlja će Mjesecu uvijek pokazivati istu stranu, baš kao što to Mjesec danas čini Zemlji.

"Međutim, to je toliko daleka budućnost da će do tada Sunce već postati crveni div", kaže dr. Mardling.

Ako čovječanstvo kojim slučajem tada još uvijek bude postojalo, imat će znatno veće brige od dužine dana.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara