VJEROVALI ili ne, ljudi pribjegavaju lažima kako bi stekli dobru, iskrenu reputaciju, čak i ako im ove laži pričinjavaju bol ili zbog njih gube novac, piše CNN.

Zamislite ovakav scenarij:

Vozite se automobilom zbog posla i tvrtka vam plaća naknadu do 400 prijeđenih milja (644 kilometra) mjesečno. Također, znate da vaše kolege obično na mjesečnoj razini prijeđu između 280 i 320 milja.

Na kraju aktualnog mjeseca, prošli ste točno 400 milja. Koliko prijeđenih milja biste prijavili tvrtki? Svih 400?

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Jeruzalemu, Chicagu i Los Angelesu, postavio je ovo isto pitanje 100 odraslih ljudi. Istraživači su otkrili da je 12% vozača prijavilo nižu vrijednost prijeđenih milja - prosječan odgovor iznosio je oko 384 milje. Tim je također pitao drugih 100 ljudi što bi prijavili da su prešli točno 300 milja, i svi su rekli istinu (skoro svi, jer je prosječan odgovor bio 301).

Ljudi iz prve grupe lagali su o prijeđenoj kilometraži, iako tako gube novac koji im se duguje. Razlog? Kako netko od kolega ne bi pomislio da lažu za kilometražu kako bi izvukli punu nadoknadu od tvrtke.

"Mnogi se ljudi jako brinu o svojoj reputaciji i tome kako će drugi o njima suditi, a zabrinutost zbog sumnje u poštenje može biti jača od same želje za poštenjem", objašnjava jedan od istraživača. "Naša otkrića pokazuju da kada ljudi postignu jako povoljne ishode, predviđaju da će izazvati sumnju kod drugih ljudi i radije lažu kako bi glumili iskrenost, nego da govore istinu i, možda, ispadnu lažljivci.

Testirano je više različitih scenarija s drugim grupama ljudi, računajući i odvjetnike, ili studente, a rezultati su uvijek bili jako slični. Neki su ljudi lagali da bi stekli reputaciju bolje osobe.

Zbog čega?

Postoje dvije glavne vrste laži: sebična i prosocijalna. Prva vrsta predstavlja laganje zbog neke osobne koristi – kada se osiguravajućoj kući lažno prikaže šteta ili prijavi manji prihod kako bi se platio manji porez. Druga su grupa laži koje pomažu drugima ili čine da ih ne uvrijedimo. Recimo, kada kažemo prijatelju da izgleda odlično, iako imamo dojam kao da se oblačio u potpunom mraku.

Istražitelji kažu da postoji i treća vrsta – laganje da bi se napravila ili održala dobra reputacija.

"Ova otkrića djeluju jako vjerodostojno. Jedna od glavnih motivacija za laganje je povećanje vlastite vrijednosti u očima drugih. Iako ljudi vide iskrenost kao poželjnu i dobru osobinu, velika je šansa da će lagati kako bi djelovali iskreno, kao što će lagati da bi se prikazali uspješniji, voljeniji i marljiviji.

Istraživači priznaju da postoje i scenariji gdje ovo nije slučaj, a to je obično u situacijama kad su ulozi jako visoki pa bi i cijena laganja bila zaista velika.