U SVIJETU se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom, a sve je izglednije kako ova pandemija 21. stoljeća neće prestati, štoviše, situacija će za 10 godina biti još gora. Za nas su posebno zabrinjavajuće činjenice da 65% odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu i da su upravo hrvatski muškarci najdeblji u Europi.

Kako bi se promijenila ova alarmantna statistika, pod vodstvom stručnjaka nastale su nove hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom koje daju konkretna rješenja, a o svemu tome govorilo se na okruglom stolu Istina o debljini – 65% odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje? koji su organizirali Hrvatsko društvo za debljinu, Hrvatsko kardiološko društvo i Zaklada "Hrvatska kuća srca", uz potporu Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar".

Na okruglom su stolu sudjelovali prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, i akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade "Hrvatska kuća srca".

Stručnjaci su s panela poslali jasnu i važnu poruku kako je ključno osvijestiti da debljina nije samo estetski problem već ozbiljna kronična metabolička bolest koja se može i mora liječiti, a prvi su koraci prevencija i aktivno upozoravanje građana.

Debljina je problem koji nije dovoljno prepoznat u Hrvatskoj

Debljina je uzrok brojnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne bolesti, endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava i mnoge druge.

"Debljina je povezana s nizom bolesti u cijelom tijelu, s više od 190 komplikacija. Debljina je, među ostalim, i kronično upalno stanje koje može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila. Uslijed toga povećava se rizik od ateroskleroze i začepljenja krvnih žila, odnosno srčanog i moždanog udara. Debljina je povezana i s poremećajem metabolizma masnoća u krvi, što također pridonosi bržem razvoju ateroskleroze. Izaziva i psihičke poremećaje, osobe često trebaju pomoć psihijatra ili psihologa", istaknuo je akademik Davor Miličić te zaključio kako je debljina bolest koja obuhvaća cijeli organizam.

Potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, istaknula je kako debljinu treba liječiti kao i svaku drugu kroničnu bolest. "Debljina ljude zabrinjava samo s estetskog aspekta, no to je kronična bolest. Treba je dijagnosticirati, ali i liječiti, kao i svaku drugu kroničnu bolest."

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, prof. dr. sc. Davor Štimac, napomenuo je kako se pretilost ili preuhranjenost može uočiti i mjerenjem struka, no najzastupljenija metoda procjene prekomjerne tjelesne mase jest indeks tjelesne mase (ITM).

"Ako je indeks tjelesne mase iznad 30, to je pretilost. Ako je između 20 i 30, onda govorimo o preuhranjenosti. No još jednostavnija metoda, za koju je potrebna samo mjerna traka, je definirana opsegom struka. Ako je opseg struka kod žena jednak ili veći od 80 cm ili pak jednak ili veći od 94 cm kod muškaraca, riječ je o osobi koja ima problema s debljinom."

Svi su se složili da je debljina problem koji nije dovoljno prepoznat u Hrvatskoj i kako situacija postaje sve alarmantnija. Naime, preko 60 posto osoba u Hrvatskoj živi s debljinom, a u prilog tome govori i činjenica da su u Europi upravo Hrvatska i Malta najdeblje nacije, dok su hrvatski muškarci najdeblji u Europi.

"Dobiti 10 kila je ozbiljan problem" 

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., posebno je istaknuo da se već i s 10 kila viška treba ozbiljno pozabaviti. "Nije problem dobiti 10 kilograma, to se može dogoditi u svega nekoliko mjeseci. Dobijete 10 kila, a da niste ni svjesni. Kod žena je to često nakon trudnoće, a kod muškaraca kod prelaska iz samačkog u zajednički, bračni život. To može biti uzrok početka problema. Dobiti 10 kila je ozbiljan problem, treba se time pozabaviti."

"Debljinu ne smijemo stigmatizirati, treba pomoći"

Na panelu je poslana i jasna poruka kako je debljina kompleksna bolest koju ne smijemo stigmatizirati, već moramo pomoći. "Važno je napomenuti kako debljina nije posljedica nedostatka volje, već rezultat čitavog niza čimbenika kao što su genetska sklonost, hormonalni poremećaji, kronične bolesti, psihološki čimbenici, lijekovi i okruženje u kojem živimo. Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju, za razliku od drugih, jednako kao što je netko spretniji u sportu u odnosu na drugu osobu. To, naravno, ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, već joj trebamo pomoći", naglasila je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović.

Pomoć kreće od liječnika koji bi debljinu trebali kao bolest prepoznati, dijagnosticirati i pomoći u liječenju. "Svi smo odgovorni. Odgovornost je na nama liječnicima, posebno liječnicima obiteljske medicine. Debljina kao masovna pojava je nešto što moramo primijetiti i liječiti. Bitno je kod onih koji nisu pretili da spriječimo da dođe do pretilosti. Najveći je problem brza hrana s puno nezasićenih životinjskih masti. Za 10 godina će debljina biti kudikamo veći problem nego danas. Ona je glavni razlog što će u budućnosti očekivani životni vijek vjerojatno biti manji nego danas", istaknuo je akademik Davor Miličić.

 "Sve je više pretilih s kardiovaskularnim komplikacijama"

Akademik Miličić dodao je i kako se radi o pravoj pandemiji te da nema naznaka da će ta pandemija prestati. "Sve je više pretilih s kardiovaskularnim komplikacijama - 80-ak posto kardioloških bolesnika je preuhranjeno. Posebno je važno liječiti debljinu u kardioloških bolesnika. Ako eliminiramo težinu samo za 5 posto, to može polučiti rezultate."

Ističe i kako se, sukladno novim smjernicama, debljina danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno-bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama. "Lijekovi koji se pojavljuju na tržištu pokazuju sve bolje rezultate pa se na ovaj način u tromjesečnom razdoblju najčešće izgubi između 5 i 10% tjelesne mase. Nastavkom terapije u trajanju od šest mjeseci ti su rezultati još bolji pa bolesnici izgube i do 15% tjelesne mase", zaključuje akademik Davor Miličić.

"Ranije smo bili frustrirani, a danas konačno imamo i lijekove"

Stručnjaci su na održanom panelu istaknuli i kako danas napokon pacijentima mogu ponuditi rješenje. "Objavili smo hrvatske smjernice za debljinu. Važna je promjena životnih navika - dijeta, tjelovježba i slično, no posežemo i za drugim metodama. Danas postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigle željeni gubitak kilograma", objasnila je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović.

S njom se složio i akademik Davor Miličić te dodao: "Ranije smo bili frustrirani što hipokalorijska dijeta i povećanje tjelesne aktivnosti imaju kratkoročni i jo-jo efekt, a danas konačno imamo i lijekove. To garantira da će promjena biti trajna. Zahvaljujući lijekovima dolazimo do trajne normalizacije tjelesne težine. Prije lijekova od terapijskih postupaka imali smo samo kirurgiju čemu pacijenti nisu bili skloni."

Svi se slažu i oko motiviranosti pacijenta koja je prisutna, a najveća je kada i vide neke rezultate. "Edukacija je najvažnija i na nama liječnicima je da pacijentima damo potpunu informaciju. Lijekovi danas imaju vrlo malo nuspojava, pacijenti ih dobro podnose, uzimaju ih jednom dnevno. Mogu vidjeti rezultate i onda počinju vjerovati", rekao je te dodao:

"Ne treba nas iznenađivati da ima sve više pretilih jer nas okruženje tjera da se manje krećemo i unosimo više hrane. Vrijeme je da problem debljine ozbiljno sagledamo. Ako nešto ne učinimo, broj debelih će prijeći 30 posto, a broj onih s prekomjernom težinom 70 posto. Tu smo da bolest prepoznamo i kažemo: ‘Tu je lijek.’"

Jasno je kako se s problemom debljine treba boriti učinkovitije nego dosad, a stručnjaci poručuju kako nove hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom nisu namijenjene za pacijente, nego upravo za liječnike koji rade s pacijentima. "Moramo upozoravati građane i sprječavati debljinu, farmakološki i nefarmakološki, kako bi rezultat bio postojan. Nema stigmatiziranja, debljina je bolest kao svaka druga", zaključio je akademik Davor Miličić.

Sadržaj donose Index i Novo Nordisk Hrvatska u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.