EKSTREMNI vremenski uvjeti i klimatske promjene kojima svjedočimo znak su za uzbunu – sat je na 5 do 12 da promijenimo način razmišljanja i ponašanja. Stanje gospodarstva i društva posljedica je nečinjenja, a promjena koja nas čeka toliko je korjenita da nema sfere života i rada koju održivost smije zaobići.

Što se na tom putu očekuje od tvrtki, a što od institucija i pojedinaca i kako jasno i jednostavno komunicirati poruke održivosti, teme su drugoga dana konferencije Hrvatske gospodarske komore Podržimo održivo_2021., koja se 16. i 17. rujna održava u Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku. 

Među najupečatljivijim govornicima drugoga dana konferencije bio je bivši čelnik Unilevera Paul Polman, koji je tijekom deset godina ovu tvrtku postavio na globalni tron održivosti. Iako smo doživjeli pogoršanje gospodarske situacije u 2020. zbog pandemije, Paulman smatra da su znakovi pada našeg sustava već bili prisutni. "Samo devet posto materijala koje proizvodimo su ponovno korišteni, a imamo sve što je potrebno da se uhvatimo u koštac s problemima klimatskih promjena i nejednakosti", smatra Polman ističući kako je većina ciljeva održivog razvoja povezana s poslovanjem. 

"Tvrtke imaju resurse, tehnologiju, kreativnost i osjećaj za hitno adresiranje problema, no poslovni sektor treba prvo transformirati sebe. Ne smije stvarati probleme, već ih rješavati", poručio je Polman.

Kako postići razumijevanje među svima koji se trebaju uključiti u rješavanje svjetskih problema, pojasnila je još zvijezda održivosti, švedski dizajner koji stoji iza vizuala ciljeva održivog razvoja, Jakob Trollbäck. Ta nova tablica kemijskih elemenata svijeta, kako je naziva Trollbäck, ključna je za primjenu ciljeva. "Informacija nije isto što i komunikacija, a vizuali i simboli pomažu da lakše zapamtimo kompleksne stvari", naglasivši da je to i ključ dijeljenja znanja, između ostalog i kod sprječavanja da zemlje u razvoju ponavljaju tuđe greške.

Među govornicima su tu bili i posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu Julije Domac koji je istaknuo da održivost ne treba shvatiti kao represije i zabrane, već kao put prema boljem i naprednijem društvu, a okupljenima se obratila i veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj, Diana Helen Madunic, koja je u Švedskoj sudjelovala u izradi državne strategije za održivost.

Sudionici konferencije su saznali i što EU poduzima da omogući promjene pred nama, zašto imamo „zelenu listu“ održivih gospodarskih djelatnosti i jesu li svi poslovni modeli koji se predstavljaju kao održivi uistinu takvi te koji su dostupni izvori financiranja.

Konferenciju podržalo i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

U Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku u petak je bio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te istaknuo kako mala otvorena ekonomija poput naše, uz fondove koji nam stoje na raspolaganju, može učiniti ono što smo trebali učiniti još prije nekoliko desetljeća - razvoj koji je orijentiran na digitalizaciju i održivost. Na njega se nadovezao i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš, istaknuvši kako HGK želi osvijestiti poslovnu zajednicu da u svakom svom potezu vodi računa o održivosti, od investicija i izvora financiranja do odnosa s djelatnicima. 

"Način funkcioniranja gdje je glavni cilj profit jednostavno više nije moguć, a održivost nije priča za dioničare i javnost, već jedini način kako poslovati. Moramo živjeti ono što propovijedamo", podvukao je Radoš.