DA STE prije samo nekoliko mjeseci čitali uvod u knjigu Kraj je uvijek blizu, autora Dana Carlina, u kojem spominje ubojite epidemije, vjerojatno biste osjećali zanimanje, ali ne i veliki strah. No stvari su se drastično promijenile.

Dan Carlin je novinar s velikim interesom za povijesna zbivanja. Kao tvorac superpopularnog podcasta koji je preslušalo preko 100 milijuna ljudi, ovaj "amaterski povjesničar" stekao je slavu i kultni status među obožavateljima. Razlog tomu je njegov specifičan stil kojim slušateljima nudi uvid u neke od najfascinantnijih povijesnih trenutaka donoseći zaključke relevantne za današnje vrijeme. Osim toga, autor ne glumi intelektualca (iako to itekako jest) te jezik kojim svoje zanimljivosti nudi odgovara svakome. Emisije mu traju i po šest sati, ali čitatelji ih gutaju i traže još.

Kada je prije više od godinu dana objavljeno da će izdati knjigu, to je bila velika vijest. Sada, tj. sredinom ožujka, i hrvatski autori imaju prilike zaviriti u neobičan um Dana Carlina. Naslov Kraj je uvijek blizu govori nam što bismo u knjizi mogli pronaći, a podnaslov "Apokaliptični trenuci od propasti brončanog doba do nuklearnih prijetnji", reći će nam još više. Ipak, Carlin, iako se bavi mračnim temama, nije pesimističan. No knjiga je opaka jer nas vraća u momente koji za čovječanstvo nisu bili idealni. Ali, budući da čitate ovaj tekst, znate da smo preživjeli. Carlin se, međutim, tijekom knjige neprestano pita idemo li prema naprijed ili je zapadno društvo samo crtica u povijesti čiju će priču znanstvenici budućnosti pokušavati sastaviti iz radioaktivna pepela.

Na vrlo zanimljiv, gotovo razgovoran način, Carlin govori o propastima davnih civilizacija koje kao da su nestale preko noći. Bavi se mnogim uzrocima od kojih možemo izdvojiti ratove, glad, epidemije i druge uobičajene krivce. Carlin se pita jesu li prijašnje civilizacije stvarale žilavije ljude s obzirom na količinu prijetnji što uključuje nevjerojatno okrutne načine ophođenja prema djeci; zatim čitamo o barbarskim plemenima koje su rušile Rimsko carstvo sa svih strana; tu su i epidemije (kuga, velike boginje, španjolska gripa itd.) koje će današnjem čitatelju biti posebno zanimljive; slijede nuklearna previranja i brojne druge opasnosti. Pretpostavit ćete, i to ispravno, da su Prvi i Drugi svjetski rat zastupljeni kao kruna čovjekova samouništenja.

Čitajući ovu knjigu – koja, s obzirom na svoju širinu znanja, promišljanja i informacija, nije preobimna sa svojih tristotinjak stranica – čitatelju se zavrti u glavi. Što smo sve preživjeli kao ljudski rod je nevjerojatno, a eto nas ovdje, za svojim kompjuterima gledamo Netflix i pratimo Instagram. Čovječanstvo je, gledajući unazad, iznimno žilavo te nam autor budi nadu da će tako ostati i u budućnosti. To da smo stalno na nekom rubu, to je izgleda, karma čovjeka kojeg je ugostio ovaj planet. No treba biti oprezan jer brojne su velike civilizacije nestale – neke od njih netragom.