BRITANSKI princ Philip, koji je jučer preminuo u 100. godini, boravio je s kraljicom u Dubrovniku u listopadu 1972. godine, a kako je do toga došlo opisano je u tekstu Luke Braila naslovljenom Dramatični let: Kako je Dubrovnik razbjesnio Titograd, objavljenom izvorno 29. rujna 2013. godine, zahvaljujući pismu koje mu je ustupio nekadašnji direktor Excelsiora, Rafo Rodin, piše dubrovniknet.hr.

Princ Philip rekao je Rodinu da se prijem kakav mu je on organizirao ne može nabrzinu improvizirati ni na dvoru u Londonu. U pismu Radovana Komara, nekadašnjeg hrvatskog i jugoslavenskog diplomata i visokog dužnosnika, on je svoju prijateljicu Phyllis Williams iscrpno obavijestio o posjetu britanske kraljice Elizabete II i njezina supruga princa Philipa Dubrovniku u listopadu 1972. godine.

Komar i njegova supruga Nada bili su određeni da u ime Tita budu zastupnici engleskoj kraljevskoj obitelji tijekom tadašnjeg sedmodnevnog posjeta Jugoslaviji, a pismo je prepuno anegdota iz tog vremena.

Kraljica je osim Beograda, Đakova, Zagreba i drugih gradova predviđenih protokolom željela posjetiti i Dubrovnik, u kojem je nekoliko godina ranije boravila princeza Margaret, koja je o gradu pričala u superlativima.

Promjena plana

Treći dan posjeta bio je dramatičan, pisao je Komar. Naime, plan je bio posjetiti Dubrovnik, a zatim otići u Titograd, no prije polaska iz Beograda plan je promijenjen. Otkazan je posjet Dubrovniku jer je zračna luka bila zatvorena za sve letove zbog jake bure, o čemu je bio informiran i Tito, koji se složio s time da se kraljevski par ne izvrgava riziku.

"Poletjeli smo britanskim specijalnim avionom u Titograd, a kraljevska porodica bila je veoma razočarana što neće vidjeti Dubrovnik", piše Komar. No kraljica je tad odlučila "okrenuti" zrakoplov. I dok su crnogorski predstavnici iščekivali kraljevsku obitelj, stigla je obavijest kako su uvjeti na aerodromu normalni, a britanska posada donijela je odluku bez ičije suglasnosti o posjetu Dubrovniku.

Komar priznaje da ga je tad "zahvatila prava strava i neizvjesnost", s obzirom na to da je znao kako su pripreme za kraljičin posjet Dubrovniku otkazane. Kad su pak stigli tamo, dežurna služba bila je iznenađena njihovim dolaskom, a nije bilo ni nekoga od predstavnika Dubrovnika i Hrvatske. U zračnoj luci bila su tako dežurna svega tri policajca.

Princ Philip kroz prozor je ugledao jedan autobus bez šofera i rekao da će do grada upravo njim. Kako nije bilo šofera, princ se ponudio da će on voziti, no Komar kaže kako je tad izgubio strpljenje i rekao mu da je to nemoguće.

Kad je Komar obavijestio šefa kraljevskog osiguranja da je u Dubrovniku ostalo samo desetak lokalnih policajaca, on je navodno pred njom rekao: "Pa, gospodine, ja nemam drugog oružja osim kišobrana. Osim toga, tko će ubiti britansku kraljicu, i zašto bi to učinio u Dubrovniku?" piše Komar.

Uskoro su se u zračnoj luci pojavila dva službena Mercedesa, no Komarove nevolje nisu nestale. Ističe kako se jako bojao kako će proći posjet kraljevske obitelji uz minimalno osiguranje. Na Stradunu, gdje je moglo biti oko 20 tisuća ljudi, mnoštvo je bez policije "napravilo pristojan prolaz kao akt poštovanja visokih gostiju i uvažavanja historijskog doživljaja te same publike da izbliza vidi britansku kraljevsku obitelj".

Dodao je kako je od tog trena sve prošlo glatko i savršeno. Kraljevska obitelj posjetila je Franjevački samostan, prošetala Stradunom, obišla Knežev dvor. Ondašnji crnogorski političari "žestoko su oprali" Komara, kojeg su držali glavnim krivcem što je Titograd dobio nemjerljivo malu pozornost spram Dubrovnika. Komar u pismo navodi, između ostalog, kako su mu tadašnji predsjednik Republike Crne Gore Vidoje Žarković i predsjednik Izvršnog vijeća Veselin Đuranović kazali da su vrlo ljuti i uvrijeđeni.

"Oni su smatrali da sam ih ponizio i skrenuo svojom odlukom kraljičin avion u Dubrovnik. I da sam to učinio namjerno zbog hrvatske propagande turizma u Dubrovniku, što mi oni neće zaboraviti", piše Komar koji navodi i kako je nakon povratka u Beograd saznao da se "stvorila velika afera i da se traže najstrože mjere protiv njega i da je to još jedan dokaz hrvatskog nacionalizma."