Smrti, blato, 18+ kupole: Zašto je festival u pustinji u Nevadi toliko kontroverzan?
JEDAN od najkontroverznijih festivala svih vremena, Burning Man, i ove je godine održan u pustinji Black Rock u Nevadi, okupivši desetke tisuća posjetitelja na svom 40. jubilarnom izdanju koje je trajalo od 30. kolovoza do 7. rujna. Sudionici su, kao i svake godine, izgradili golemi privremeni grad kako bi plesali, stvarali umjetnost i posljednje večeri spalili drvenu figuru "Čovjeka" visoku 12 metara.
No, ovogodišnje izdanje zasjenila je tragična vijest da se troje ljudi nikada nije vratilo kući. U četvrtak, 3. rujna, Sampson Tshombe, muškarac u srednjim pedesetima, pronađen je bez svijesti na ulicama Black Rock Cityja. Iako su ga pokušali reanimirati, preminuo je u Rampartu, privremenoj festivalskoj bolnici. Već sljedećeg dana, 4. rujna, 51-godišnji Armando Ramirez preminuo je u vozilu hitne pomoći na putu za bolnicu u Renu. Samo dva dana poslije, 60-godišnji Craigh Mann pronađen je mrtav u svom šatoru.
Iako se ni u jednom od ovih slučajeva ne sumnja na kazneno djelo, u tijeku su obdukcije i toksikološke analize. "Iako na festivalu u prosjeku godišnje zabilježimo jedan smrtni slučaj, ove godine smo ih dosad imali dva u okviru festivala, a primio sam informacije o trećoj osobi koja je umrla tijekom prijevoza u bolnicu u Renu", rekao je Jerry Allen, šerif okruga Pershing, za NBC.
Sve je krenulo od jednog čovjeka
Iako šokantne, smrti na Burning Manu nisu novost. Festival je zbog njih, ali i drugih skandala, zaradio titulu jednog od najkontroverznijih na svijetu. Sve je počelo 1986. godine kada su umjetnik Larry Harvey i njegov prijatelj na plaži u San Franciscu, povodom ljetnog solsticija, izgradili i zapalili figuru višu od dva metra.
Događaj je 1988. dobio ime Burning Man, a dvije godine kasnije, zbog zabrinutosti lokalnih vlasti oko opasnosti od požara, preselio se u pustinju Nevada. Od tada, deseci tisuća ljudi svake godine dolaze u privremeni Black Rock City kako bi sudjelovali u ritualnom spaljivanju "Čovjeka".
Uspjeh festivala temelji se na 10 načela, uključujući radikalnu inkluziju, darivanje, građansku odgovornost i neostavljanje traga. Na festivalu se prodaju samo kava i led; sve ostalo se razmjenjuje ili daruje.
"Ljudi koji idu na ‘Burning Man‘ imaju tendenciju povezivati se jedni s drugima na autentičnijoj razini nego što to čine u stvarnom svijetu", kaže osnivačica Marian Goodell. Ipak, ulaznice nisu besplatne i cijene se kreću od 550 do 1500 dolara, uz obveznu propusnicu za vozila od oko 165 dolara.
Slavni dolaze svake godine
Posljednjih godina Burning Man postao je igralište za milijardere, holivudske zvijezde i elitu Silicijske doline. Veliki ljubitelj festivala je Elon Musk, koji ga je nazvao sastavnim dijelom kulture Silicijske doline. Mark Zuckerberg je 2012. godine s prijateljem i suosnivačem Facebooka, Dustinom Moskowitzem, došao samo kako bi posjetiteljima pravio sendviče sa sirom. Na popisu poznatih su i šef OpenAI-ja Sam Altman te Jeff Bezos.
Jedno od najvećih imena koje je posjetilo Burning Man je Sean Combs, poznatiji kao P. Diddy, koji je svoje iskustvo opisao kao "potragu za znanjem i pozitivnom energijom". Combs ove godine nije prisustvovao jer se od rujna 2024. nalazi u zatvoru.
Česti posjetitelj je i slavni DJ Diplo, koji je prošle godine postao viralan kada je s glumcem Chrisom Rockom pješačio kilometrima kroz blato dok ih nije spasio obožavatelj. Diplo je i ove godine morao pješačiti kako bi napustio festival. "Evo me, opet pješke odlazim s Burning Mana. Nakon devet kilometara gotovo smo na cesti. Sje*ano je, ali obožavam to", poručio je na Instagramu.
Nastupa tko želi
Burning Man nema službeni program ni glavne izvođače; glazbu organiziraju decentralizirani tematski kampovi. Ipak, mnogi poznati DJ-i nastupaju iz dobre volje. Ove godine jedan od istaknutijih izvođača bio je John Summit, a nastupali su i članovi njemačke diskografske kuće Keinemusik, DJ Black Coffee, slavni DJ Eric Prydz i mnogi drugi.
Festival okaljan kontroverzama
Iako organizatori promiču zajedništvo, lijepe stvari često padaju u drugi plan zbog brojnih skandala. Prvi smrtni slučaj dogodio se još 1996. godine, a otad je na festivalu umrlo najmanje 12 ljudi. Većinom se radilo o nesrećama, predoziranjima ili samoubojstvima.
Prošle godine dogodilo se i prvo ubojstvo, kada je Vadim Kruglov izboden na smrt, a istraga je još uvijek u tijeku. Uz to, zabilježeni su deseci seksualnih napada i brojna uhićenja zbog posjedovanja droga.
Vremenske nepogode zatočile ljude u pustinji
Probleme su stvarale i vremenske nepogode. Godine 2023. deseci tisuća posjetitelja ostali su danima zarobljeni u pustinji nakon što su obilne kiše pretvorile pijesak u gusto, ljepljivo blato.
Ulaz i izlaz s festivala bili su blokirani, a organizatori su pozivali ljude da čuvaju zalihe hrane i vode. Godinu poslije, 2025., festival su pogodile jake pješčane oluje koje su uništavale kampove i uzrokovale ozljede.
Skandalozna seks-kupola
Jedan od najkontroverznijih dijelova festivala je zloglasna "Orgy Dome" (kupola za orgije), klimatizirani prostor od oko 550 četvornih metara namijenjen grupnom seksu. Pravila za ulazak su stroga: sudionici moraju biti punoljetni, trijezni, ne smiju dolaziti sami i moraju proći seminar o pristanku.
Manekenka Bri Teresi ispričala je kako su je izbacili jer nije htjela sudjelovati, već je samo promatrala. "Unutra je bilo odvratno, ljudi su radili odvratne stvari. Toliko je smrdjelo", rekla je. Mnogi su izrazili i zabrinutost zbog higijene, a na internetu kruže priče posjetitelja koji tvrde da su se zarazili spolno prenosivim bolestima.
Loša iskustva zaposlenika
Iza kulisa festivala krije se mračna strana. Bivši zaposlenici i volonteri za Salon su progovorili o toksičnoj radnoj kulturi, opasnim uvjetima, niskim plaćama i zlostavljanju. "Često ne pomažu ozlijeđenim radnicima i samo ih pokušavaju natjerati da rade što više dajući im najmanje, a zatim ih odbacuju. Gori su od Walmarta", ispričao je bivši zaposlenik Caleb Shaber.
Drugi su svjedočili o nejednakim plaćama za žene i muškarce te otkazima zbog pritužbi. Najšokantniji su podaci o samoubojstvima zaposlenika, kojih je navodno bilo sedam u sedam godina. Kelli Hoversten, volonterka, 2014. godine je trajno oslijepila na jedno oko nakon što joj je netko iz publike uperio laser u lice dok je obavljala dužnost.
Unatoč svemu, poručila je: "Ako ne počnu brinuti o svojim volonterima... na kraju će volonteri nestati".