Šprajc: Stiže vreća para iz Bruxellesa! Bit će i za drugi i treći val, a i za prasiće

Šprajc: Stiže vreća para iz Bruxellesa! Bit će i za drugi i treći val, a i za prasiće
Foto: RTL

U SINOĆNJEM RTL Direktu Šprajc je prokomentirao tjedna zbivanja i osvrnuo se na rad vlade.

"Dobro došli u 2011. godinu! To je naime godina u kojoj smo završili nakon što dva mjeseca nismo ništa radili, nego sjedili doma, slušali Krizni stožer i po njegovim preporukama nabijali proračunski deficit i putovali kroz vrijeme. Unatrag naravno. Obzirom da smo dosad nabili 23 milijarde kuna, vremeplov Kriznog stožera doveo nas je, evo, u 2011. godinu kada je deficit bio 26 milijardi kuna, što je najbliži rezultat ovome što smo postigli ove godine. Ali ne treba zaboraviti da se taj deficit iz 2011. nabijao godinama", započeo je Šprajc.

"Vilim Ribić, Krešimir Sever i Ivo Sanader su sedam godina bili kao jedna duša, a tri tijela, ovaj je davao i kad ovi nisu tražili i jedva su uspjeli dogurati do 26 milijardi. A danas, u samo dva mjeseca smo nabili 23 milijarde kuna minusa, 40.000 nezaposlenih, pad BDP-a od najmanje 10 posto, a pred nama je još pola godine i drugi val covida, tako da ova vlada ima priliku napraviti najveći i najbrži deficit ikad, a takvu priliku nijedna hrvatska vlada ne bi propustila pa vjerujemo da neće ni ova", nastavio je.

"A kako je 2020. po deficitu postala najsličnija 2011., najbolje da pogledamo što se dogodilo u toj 2011., da bismo znali što će se dogoditi u ovoj 2020. Te je 2011., podsjetimo, predsjednica vlade i HDZ-a bila gospođa Jadranka Kosor koja se svim silama trudila opravdati povjerenje koje su građani dali Ivi Sanaderu, a Ivo Sanader njoj.

'Građani mogu biti mirni, sigurno je da nekakvog divljanja i enormnog rasta cijena osnovnih prehrambenih artikala neće biti', smirivala je javnost tada Kosor. Ubrzo nakon ovih smirujućih riječi gospođe Kosor brašno, ulje i ocat su te 2011.  poskupjeli između 10 i 18 posto. Dakle, ako vam i u ovoj današnjoj 2011.,  premijer Andrej Plenković kaže kako možete biti mirni jer rasta cijena neće biti, vrlo je vjerojatno da će brašno, ulje i ocat odmah poskupjeti između 10 i 18 posto, zato se nadamo da gospodin Plenković o tome neće ništa reći", osvrnuo se Šprajc.

"2020. je nova 2011. pa je Zoran Milanović opet došao na vlast. SDP ovaj put nije došao, a kako stvari stoje i neće. Naime, gospodin Milanović je kao predsjednik Republike nekidan rekao da on neće za nikoga glasati, dakle neće ni za SDP, a ako neće on, što bismo mi. Jer tko bolje poznaje SDP od bivšeg predsjednika SDP-a. Jednako je zanimljivo da je 2011. ministar obrane kod gospođe Kosor bio isti čovjek koji je i ministar obrane 2020. kod gospodina Plenkovića: Davor Božinović. Službeno se njegovo ministarstvo ove godine zove Stožer civilne zaštite, ali to je tako napravljeno samo da bi se zavarao neprijatelj. 

Naime, sigurno ste već nebrojeno puta čuli da smo u ratu protiv covida. A kako ratove svuda na svijetu vodi ministarstvo obrane, covid je onda logično napao Damira Krstičevića, misleći da je on ministar obrane i gravitacijsko središte hrvatskog čovjeka. Ali kako je Krstičević postavljen samo da bi neprijatelju odvukao pažnju, a pravi ministar obrane je zapravo od početka bio šef Kriznog stožera Davor Božinović, covid je tako upao u zasjedu u kojoj su ga dočekali Božinović i njegove zelene beretke - Capak, Beroš i Markotić. Prvo su ga ovo troje doktora preplašili pranjem ruku, a onda mu je gospodin Božinović održao press konferenciju tijekom koje je covid umro od dosade, a Hrvatska je pobijedila. Doduše pri tome je u unakrsnoj vatri stradao i Damir Krstičević, ali kao ratni stradalnik mogao bi od MORH-a dobiti i treći stan pa se nadamo da će se brzo oporaviti", ispričao je Šprajc pa se dotaknuo i ministra gospodarstva Darka Horvata.

"(Plenković) ima fantastičnog Darka Horvata, ministra gospodarstva koji misli da se gospodarstvo može pokrenuti tako da se gospodarstvo zaustavi. Naime gospodin Horvat, dakle ne ministar obitelji i demografije, nego ministar gospodarstva, predlaže da se rad nedjeljom zabrani zakonom. Jer dosad je bio zabranjen odlukom Božinovićevog ratnog stožera, ali čak su i ti ratnici uvidjeli koliko je ta odluka besmislena pa su je ukinuli, ali evo, ministar gospodarstva smatra da je dobro da se u krizi što manje radi pa predlaže da se radi samo 14 nedjelja u godini.

'Predlažemo 14 radnih nedjelja i dajemo priliku da poslodavci sami odluče o tome kojih će to 14 nedjelja kod kojeg poslodavca biti', rekao je Horvat.

Zašto 14, zašto ne 13, zašto ne 15, zašto uopće ijedna, zašto ne nijedna radna nedjelja, to ne zna ni ministar Horvat, a ne mora ni znati. Bacio je grah, grah je pao na 14 i dobro. Jedino bitno je da se iz krize izađe sa što manje rada, a odluka ministra Horvata je na tragu tog nerada.  

Sjetimo se samo hashtaga 'ostani doma' koji je u narodu zaživio kao nijedan hešteg do tada. I doma bez posla ostavio oko 40.000 ljudi. A s neradnom nedjeljom bez posla će ostati još oko 10.000 ljudi, s tom procjenom se slažu čak i protivnici rada nedjeljom. Dakle, evo lijepom zajedničkom akcijom stožera i vlade u samo nekoliko mjeseci bez posla će uskoro biti oko 50.000 ljudi.

Ali to samo znači da smo na dobrom putu. Jer vlada je i prije krize obećala da će rasteretiti gospodarstvo. A najjednostavnije ga je rasteretiti od radnika. Jer budimo iskreni, radnici su najveći trošak u gospodarstvu. Te plaće, te topli obrok, prijevoz, regres, božićnica, uskrsnica, nikad kraja davanjima. A ako rasteretimo gospodarstvo od radnika, rasteretit ćemo i državu od gospodarstva jer ga neće biti. A onda smo rasteretili i ministra Horvata, tako da ni on ne mora ništa raditi i gotovo ćemo sigurno premašiti 26 milijardi kuna deficita koji su napravili njegovi kolege i kolegica Jadranka Kosor 2011. godine", zaključio je Šprajc.

"E al' sad se vi pitate, od čega će onda živjeti ministar Horvat i još pola milijuna zaposlenih u državnom i javnom sektoru, od čega će se onda isplaćivati mirovine za gospođu Kosor i još milijun i 300 tisuća umirovljenika, socijalne naknade i naknade za 200.000 nezaposlenih i onih 4000 kuna naknade za oko pola milijuna zaposlenih u privatnom sektoru koji su trenutno također na toj našoj beloj proračunskoj lađi?   

Evo od čega. Ćaća se iz Bruxellesa punih ruku vraća. 'Za Hrvatsku je predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega su 7,3 milijarde nepovratna sredstva, a 2,65 milijardi su mogući zajmovi', pohvalio se jučer premijer Plenković.  

Dakle, dame i gospodo, evo, iz Bruxellesa stiže vreća puna para. Skeptici su mislili da neće biti drugog vala covida jer neće biti novaca. A evo, s 10 milijardi eura koje donosi Andrej Plenković bit će para i za drugi i za treći val pa predlažem da ne gubimo vrijeme na priču o reformama jer, evo, stižu prasići", završio je svoj komentar.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara