DUGO putovanje u rat ili The Long Road to War redatelja Miloša Škundrića izašao je još 2018. i premda se radi o jednom od rijetkih dokumentarnih filmova koji se bave povijesnim okolnostima i konkretnim razlozima zbog kojih je došlo do Prvog svjetskog rata, pravu je medijsku pažnju izvan granica Srbije dobio tek uvrštavanjem u ponudu Netflixa.

O interesu za tematikom dovoljno govori činjenica da je u prvom tjednu prikazivanja postao jedan od najgledanijih filmova na toj streaming platformi u čak 14 europskih zemalja. 

Tko je kriv?

Rad na filmu počeo je još 2012., a Škundrić i ekipa u relativno su skromnim financijskim uvjetima stvorili vrlo bitan dokumentarni film koji baca (mnogima) novo svjetlo na stvarne uzroke izbijanja Velikog rata.

I dok su se ostali dokumentaristi svakako bavili temom, činili su to u daleko manjem obimu, fokusiravši se prvenstveno na 1914. i atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanda. Upravo je to bila i polazišna točka Škundriću, koji je reagirao na općeprihvaćenu teoriju da odgovornost za rat velikim dijelom pada upravo na Srbiju. 

Inače, neslaganje oko pravih krivaca teško bismo mogli nazvati svježom temom jer započelo već osam mjeseci nakon izbijanja Prvog svjetskog rata. 

U travnju 1915. američki politolog John William Burgess u svojoj knjizi The European War of 1914 krivnju je većim dijelom svalio na Srbiju, ustvrdivši kako je riječ o "turbulentnoj zajednici", dok je Charles Roden Buxton u The War and The Balkans iste godine bio daleko blaži, napisavši da je Srbija bila tek "koristan britanski saveznik", dok su pravi krivci velike sile. I to je tek početak ovog povijesnog "ping-ponganja" kojeg u nadolazećim godinama nije manjkalo. 

Jedini film koji se bavi ovom temom?

Naravno, nije teško doći do zaključka da su događaji u Sarajevu bili tek okidač za geopolitička događanja koja su godinama ključala diljem Europe i svijeta, a tako je s više-manje svim ratovima u povijesti, ali upravo ovdje leži važnost Škundrićeva filma koji je, kako kaže autor, vjerojatno jedini film u posljednjih stotinu godina koji se bavi uzrocima jedne od najvećih katastrofa 20. stoljeća.  

Redateljeva želja bila je detaljno objasniti kako ubojstvo prijestolonasljednika uopće može izazvati svjetski rat. 

"Priča filma započinje krajem 19. stoljeća. Iako su ratovi vođeni 1870-ih završili, mir u Europi bio je krhak. Nijemci su novi rat prizivali još od 1875. tako da je do njega zamalo došlo 1905. i 1911. zbog Maroka, a 1908., 1912. i 1913. zbog Balkana, ali oduvijek ga je nešto odgađalo. No od 1912. nadalje rat je postajao sve izvjesniji", govori redatelj. 

Iza svega stoje Nijemci

Britanski povjesničar John C.G. Röhl još je sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća nabasao na dokumente koji potvrđuju da je službeni Berlin dugo planirao izazivanje globalnog europskog sukoba te da su još 1912. bili svjesni neizbježnosti, ali su rat odgodili do ljeta 1914. kako bi vojska i mornarica bile spremne krenuti u akciju. 

U filmu osim Röhla sudjeluju i mnogi drugi vodeći poznavatelji ere i dolaze iz zemalja bitnih za razumijevanje Velikog rata (Austrija, Njemačka, Francuska, Rusija, Srbija i Velika Britanija). 

Film o ratu u kojem rata nema

Premda bi ideja filma koji s pričom prestaje točno u trenutku kad "najzanimljiviji" dio tek počinje mogla biti sve samo ne primamljiva, činjenica je da se radi o itekako napetom filmu koji u stilu najkvalitetnijih povijesnih dokumentaraca uspijeva zadržati interes gledatelja svih sto i nešto minuta.

Stoga ne pretjeruju oni koji su film opisali kao "uzbudljivi politički triler napetiji od akcijskog filma" jer autor vrlo vješto barata gomilom povijesne građe a da pritom ne upada u klasične zamke dosadnjikavog nizanja činjenica u kojima se lako izgubiti. 

Jedan od razloga vjerojatno je i to da je Škundrić, kako sam priznaje, mrzio povijest u osnovnoj i srednjoj školi. 

Očekivano je da će se u nadolazećem periodu o filmu izjasniti i povjesničari koji o svemu znaju puno više i neki od njih možda će čak pronaći i neke očite nedostatke koji nama laicima promiču, tim više jer se radi o temi oko koje se preko stotinu godina lome koplja, ali iz perspektive prosječnog gledatelja i s čisto tehničke strane radi se o itekako zanimljivom filmu koji se, sudeći po gledanosti, očito svidio publici. 

Bilo kako bilo, Škundrić se pokazao kao čovjek koji zna zaintrigirati, pa će biti zanimljivo pogledati i projekt na kojem trenutno radi, a riječ je o igranom filmu, također baziranom na neobičnom povijesnom događaju.

Radnja filma vrti se oko iskustava pilota JNA koji su 1975. imali bliske susrete s NLO-ima. No film je tek u povojima pa ćemo se vjerojatno načekati prije nego što krene s prikazivanjem.