Za bolje sutra

150 milijuna

Preko 150 milijuna tona plastike
smo bacili u mora i oceane

Prema Službi za istraživanje Europskog parlamenta prosječno se svake godine u mora baci između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastike. Osim što zagađuje mora, oceane i obale, velik problem plastičnog otpada u morima jest i njegovo raspadanje prilikom čega se pretvara u mikroplastiku koju morske životinje zamijene za hranu. Podsjetimo kakve su posljedice toga.
1.
Plastika ulazi u organizam morskih vrsta, ali i u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
2.
Morske životinje ugibaju najčešće od posljedica gutanja i probave plastike, zaplitanja u plastiku ili gušenja.
3.
Usitnjena plastika taloži se i na morskom dnu te tako sprječava prodor kisika.
4.
Prema Službi za istraživanje Europskog parlamenta morski otpad uzrokuje gubitke od 259 do 695 milijuna eura, većinom u sektorima turizma i ribarstva.

Moglo bi vas iznenaditi što je sve
bačeno u mora i oceane

Plastične
boce
Plastični pribor
za jelo
Štapići za
uši
Vlažne
maramice
Baloni
400 kilograma

Svatko od nas godišnje proizvede
oko 400 kilograma otpada

U čak 80% slučajeva plastika u more dospijeva s kopna, a razlog tome su loše riješena pitanja odlagališta smeća, loš ili nepostojeći sustav razvrstavanja otpada te neodgovorno ponašanje.

Što kad otpad završi u prirodi?

Mislite da recikliranje nije važno? Pogledajte koliko je kojoj vrsti otpada potrebno da se razgradi u prirodi, ako se uopće ikad razgradi.
više od 50 godina
više od 400 godina
više od 2 milijuna godina
40 - 50 godina
*Prelaskom miša preko ikone provjerite koliko je godina potrebno za razgradnju

Odvajate li otpad ispravno?

Iako mnogi svakodnevno odvajaju otpad i nastoje ga odlagati u za to predviđene spremnike, još uvijek postoji dosta pitanja i nedoumica o tome gdje odložiti neku vrstu materijala.
U papir odložite
  • novine, časopise, kataloge
  • bilježnice, knjige, mape
Nemojte odlagati
  • fotografije, foto papir
  • gumirane etikete, pelene
U biootpad odložite
  • kuhinjski otpad
  • vrtni otpad
  • kosu i dlake
Nemojte odlagati
  • termički obrađenu hranu
  • meso, kosti, ribu
  • mliječne proizvode, pepeo
U plastiku odložite
  • čaše i posude od sira, jogurta i sl
  • folije i mjehurastu ambalažu
  • boce od jestivog ulja i sredstava za čišćenje
  • konzerve od hrane i limenke od pića
  • plastične tanjure i pribor
Nemojte odlagati
  • plastičnu ambalažu s ostacima od kemikalija ili od boja
  • boce pod tlakom
U staklo odložite
  • samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.)
Nemojte odlagati
  • prozorsko i automobilsko staklo
  • žarulje
  • keramičke predmete
U otpadni tekstil odložite
  • odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese
  • šešire i kape
  • torbe i krpene igračke
Nemojte odlagati
  • obuću, kožne torbe
  • pernate jastuke i poplune
Zapamtite, odvojeno treba prikupljati sljedeće otpadne materijale: papir, staklo, plastiku, metal, bio-otpad te građevinski, glomazni i EE otpad.
Ciljevi EU

Kružno gospodarstvo

Europska Unija poseban je naglasak stavila na temu gospodarenja otpadom i reciklaže te je uveden model kružnog gospodarstva. To je ekonomski model koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Glavni cilj je svesti nastajanje otpada na najmanju moguću mjeru, koristeći otpad ponovno kao vrijedan resurs. Poseban je naglasak stavljen na otpadnu plastiku te je EU donijela nekoliko mjera za plastiku.
1.
Do 2030. više od 55% otpadne plastike koja nastaje u EU mora se reciklirati.
2.
Do 2025. 10 milijuna tona reciklirane plastike mora se ugraditi u nove proizvode.
3.
Sva plastična ambalaža stavljena na tržište EU mora do 2030. biti ponovno uporabljiva ili pogodna za recikliranje.
4.
U RH se do 2025. godine mora reciklirati 50% ambalažnog plastičnog otpada, a do 2030. godine 55%.
Republika Hrvatska drastično zaostaje za zadanim ciljevima EU-a na području gospodarenja otpadom, a situacija je još lošija na području gospodarenja otpadnom plastikom.
Svaki stanovnik Hrvatske na godinu proizvede 416 kg otpada, od toga čak 92 kg plastike. Recikliramo samo 15 kg plastike po stanovniku godišnje i time smo na posljednjem mjestu EU ljestvice.

Započnite s promjenama još
danas, za bolje sutra

Kako početi?

Ako još ne radite ovih 7 stvari, vrijeme je da to promijenite

Jeste li čuli za zero waste? Evo kako ga primijeniti u kućanstvu

Provjerite koliko znate o
recikliranju