Svici s Mrtvog mora izloženi prvi put izvan Izraela
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DIJELOVI svitaka s Mrtvog mora, jednog od najvećih arheoloških otkrića 20. stoljeća, izloženi su od utorka prvi put izvan Izraela, u arheološkom muzeju u Montrealu.
Dokumenti, koje je 1947. slučajno otkrio beduin tragajući u spilji za izgubljenom kozom, ključni su predmet izložbe koja prati nastanak Biblije.
Izložba je otvorena u arheološkom muzeju Pointe-a-Callieres u Montrealu do studenoga ove godine, a zatim seli u Muzej civilizacija u Ottawi.
"Svici s Mrtvog mora najvažnija su povijesna baština Izraela, a možda i svih Židova", izjavio je James Snyder, direktor Izraelskog muzeja u Jeruzalemu, u čijem su vlasništvu dokumenti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U spiljama iznad Mrtvog mora pronađeno je ukupno više od 950 fragmenata. Neki su bili u glinenim vrčevima, neki postavljeni na stoliće, što je arheolozima i teolozima pružilo neprocjenjive podatke o podrijetlu kršćanstva i judaizma.
Muzej u Montrealu dobio je tri od sedam prvootkrivenih svitaka, uz uvjet da se izlože pod vrlo slabom svjetlošću i zaštićeni od vlage. Dva od njih, "rat sinova svjetla protiv sinova tame" i "pravila zajednice", potječu iz 1. stoljeća pr. Kr. Treći je dio knjige Isaie B., od kojeg je ostalo samo nekoliko četvornih centimetara oksidirane kože, a još nikad nije izložen u javnosti.
"Stručnjaci su ga pripremali mjesecima za izlaganje", kaže Michal Dayagi-Mendels, konzervatorica u Izraelskom muzeju. Ona smatra da su "stoljeća provedena u spiljama prouzročila manje štete svicima nego posljednjih 50 godina".
Montreal je vrlo ponosan da ih je dobio prije drugih velikih svjetskih muzeja, a direktorica Francine Lelievre to objašnjava dobrim vezama s muzejom u Jeruzalemu i potpori snažne židovske zajednice u Montrealu.
Osim svitaka, izložba "Arheologija i Biblija" okuplja i druge vrijedne predmete, koji prvi put izlaze iz Izraela, kao što je mala skulptura ploda nara, koja je jedina relikvija preostala iz prvog Salomonova hrama. Taj predmet, na kojem se jedva povećalom razaznaju natpisi, možda je ukrašavao svećenićki štap za ritualne svečanosti.
Kroz stotinjak izložaka, ova rijetka izložba prenosi više od 1000 godina povijesti hebrejskog naroda, od kralja Davida do rimskog osvajanja Jeruzalema 70. godine. Početak i kraj tog razdoblja označavaju jedna stela iz 9. st. pr. Kr., koja spominje Davidovu dinastiju, te grobnica od ukrašenog vapnenca, koja se pripisuje velikom svećeniku drugog jeruzalemskog hrama.
Dokumenti, koje je 1947. slučajno otkrio beduin tragajući u spilji za izgubljenom kozom, ključni su predmet izložbe koja prati nastanak Biblije.
Izložba je otvorena u arheološkom muzeju Pointe-a-Callieres u Montrealu do studenoga ove godine, a zatim seli u Muzej civilizacija u Ottawi.
"Svici s Mrtvog mora najvažnija su povijesna baština Izraela, a možda i svih Židova", izjavio je James Snyder, direktor Izraelskog muzeja u Jeruzalemu, u čijem su vlasništvu dokumenti.
Muzej u Montrealu dobio je tri od sedam prvootkrivenih svitaka, uz uvjet da se izlože pod vrlo slabom svjetlošću i zaštićeni od vlage. Dva od njih, "rat sinova svjetla protiv sinova tame" i "pravila zajednice", potječu iz 1. stoljeća pr. Kr. Treći je dio knjige Isaie B., od kojeg je ostalo samo nekoliko četvornih centimetara oksidirane kože, a još nikad nije izložen u javnosti.
"Stručnjaci su ga pripremali mjesecima za izlaganje", kaže Michal Dayagi-Mendels, konzervatorica u Izraelskom muzeju. Ona smatra da su "stoljeća provedena u spiljama prouzročila manje štete svicima nego posljednjih 50 godina".
Montreal je vrlo ponosan da ih je dobio prije drugih velikih svjetskih muzeja, a direktorica Francine Lelievre to objašnjava dobrim vezama s muzejom u Jeruzalemu i potpori snažne židovske zajednice u Montrealu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim svitaka, izložba "Arheologija i Biblija" okuplja i druge vrijedne predmete, koji prvi put izlaze iz Izraela, kao što je mala skulptura ploda nara, koja je jedina relikvija preostala iz prvog Salomonova hrama. Taj predmet, na kojem se jedva povećalom razaznaju natpisi, možda je ukrašavao svećenićki štap za ritualne svečanosti.
Kroz stotinjak izložaka, ova rijetka izložba prenosi više od 1000 godina povijesti hebrejskog naroda, od kralja Davida do rimskog osvajanja Jeruzalema 70. godine. Početak i kraj tog razdoblja označavaju jedna stela iz 9. st. pr. Kr., koja spominje Davidovu dinastiju, te grobnica od ukrašenog vapnenca, koja se pripisuje velikom svećeniku drugog jeruzalemskog hrama.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati