U SURADNJI s Yugopapirom donosimo tekst iz 1978. godine o tadašnjoj političkoj svijesti mladih, ulogom mladih u društvu, njihovim problemima te o zabavnoj štampi.

Ožujak 1978: O tome što su mladi Zagreba postigli između dva kongresa, kakvi su im planovi za budućnost i koliko se mogu uključiti ravnopravno u društveno-politički život razgovarali smo, u odsutnosti predsjednika (koji se nalazi na odsluženju vojnog roka), s potpredsjednicom Gradske konferencije Saveza socijalističke omladine Zagreba Zlatom Ruškovački i sekretarom Borisom Kozjakom...

Zagreb je grad mladih. Od sedam stotina tisuća stanovnika, koliko broji glavni grad SR Hrvatske, ima dvjesto tisuća onih do starosne granice od 28 godina, koji posjeduju knjižicu Saveza socijalističke omladine Jugoslavije. Znači, mladih u Zagrebu ima toliko da bi, kao poseban grad, bio negdje pri vrhu rang-liste jugoslovenskih gradova po broju stanovnika.

Politička svijest omladine svakim danom jača. Što možete reći o perspektivama razvoja te svijesti, u vremenu koje je pred nama?

"Niz faktora utječu na formiranje svijesti mladih", prvi je uzeo riječ sekretar Boris Kozjak. "Omladina nije organizacija sama za sebe, ona je sastavni dio društva, gdje se mi za svoj vlastiti status moramo sami izboriti. Ali, i pored toga, veliki dio zadataka i obaveza i njihovo ispunjenje ne zavise samo o nama nego o zajedničkom radu s drugim organizacijama koje trebaju omogućiti da omladina danas postane subjektivni faktor društva u cjelini."

"U svojoj orijentaciji mi smo aktivnost usmjerili na nekoliko ključnih područja", nastavila je Zlata Ruškovački. "To je, u prvom redu, odgoj i obrazovanje, pogotovo sada, u eri usmjerenog obrazovanja."

"Drugo područje je idejno i političko obrazovanje mladih. Usmjerili smo to na pojedina područja. U proteklih godinu dana obrazovali smo oko tri tisuće mladih na konkretnim poslovima (društveno-ekonomski odnosi, usmjereno obrazovanje, kultura, informiranje i omladinske radne akcije). Zadovoljni smo rezultatima koje smo do sada postigli i nadamo se da će ovo teoretsko znanje biti sprovedeno i u praksi."

Ima li nekih oblasti društvene, političke i kulturne aktivnosti mladih gdje je utjecaj Saveza omladine izostao ili se slabo osjeća?

"Izostali su aktivnost i presudan utjecaj omladinske organizacije u kulturi. Mi smo, u posljednje vrijeme, uspjeli organizirati rad kulturno-umjetničkih društava, doveli ih do stanja da samostalno mogu istupati pred organima društvenog upravljanja, ali ima slučajeva da su se oni, poslije toga, otrgli od nas i našeg utjecaja i počeli da se ponašaju van normi i dogovora koje smo postigli. Ponekad ta kulturno-umjetnička društva uzimaju sebi status privrednih organizacija, prestaju da budu skup mladih zaljubljenika i amatera, što je njihov prvotni cilj."

Ukazati povjerenje mladima

Uloga mladih u našem društvu, iz godine u godinu, postaje sve veća. Drug Tito je uvijek inzistirao da se omladini daju najodgovorniji zadaci. Koliko je omladina, u ovom trenutku, spremna podnijeti to odgovorno breme?

"Ispravna je orijentacija da se mladi ravnopravno uključuju u društveni i politički život. Međutim, stanje nije zadovoljavajuće. Prisutan je faktor nepovjerenja prema mladima, a premašena krilatica da oni nemaju iskustva koje je potrebno za obavljanje odgovornih poslova još uvijek je veliki kamen spoticanja u njihovom angažiranju i vršenju odgovornih funkcija."

I ovog puta se na kongresima očekuje da će među delegatima biti veliki postotak mladih. Što će mladi poručiti na ovim najvišim partijskim skupovima?

"Najbitnije je da se izborimo za vlastiti subjektivitet. Moramo se maksimalno založiti na realizaciji vlastitih i partijskih programa. Obećavamo da ćemo se potvrđivati samo radom jer je to jedini i pravi način našeg dokazivanja.

U članstvu Saveza komunista ima sve više mladih pa će ih više biti i na kongresima. Moramo uzeti sebi za pravo odlučivanja o tome da član Saveza komunista Jugoslavije može postati samo onaj tko se svojim radom dokazao u omladinskoj organizaciji."

Zabavna štampa i mladi

Štampa koja zabavlja - kako je vi vidite?

"Kao prvo, postoji velika praznina u omladinskim sredstvima informiranja. A kad smo već došli do tog saznanja, onda možete i pretpostaviti kolika je praznina u ostalim sredstvima javnog informiranja o omladini i njenim problemima. Premalo se u našoj štampi piše o mladima, a i kad se piše, to je obično u prigodnim situacijama ili su to šturi izvještaji sa sastanaka.

Ne piše se o pravim rezultatima i problemima; mladi u današnjim sredstvima informiranja ne mogu pronaći sebe i svoju životnu perspektivu. U našoj štampi nema ni određene kadrovske politike, a i obrazovanje novinarskog kadra je, čini nam se, zatajilo.

O problemima mladih često, uz časne izuzetke, pišu ljudi koji ne poznaju ni omladinu ni njene probleme. Rade to samo da okaljaju posao. Nemamo ništa protiv što se u zabavnoj štampi, u većini slučajeva, pojavljuju rubrike o životu omladine na strani. Dobro je to zbog mogućnosti uspoređivanja. Ali da bi se nešto moglo usporediti, treba ga s nečim i usporediti. To znači da treba pisati i o životu naše omladine."

Čini nam se da su mladi danas sve kritičniji prema "pomodnim ludostima sa strane" (moda, glazba, način života, šoubiznis, zvjezdomanija...). Kakav je vaš komentar?

"Faza pomodne euforije je prošla. Najveći razlog tome je svakako otvorenost naše zemlje. To je sigurno jedan od najvećih dometa naše politike. Mi smo sada u mogućnosti da uspoređujemo sve ono što se događa kod nas i u inostranstvu i da prema onome što dolazi spolja zauzmemo pravilan stav u odnosu na našu stvarnost. Mladi su danas širom Jugoslavije konzumenti samo pravih vrijednosti."

Razgovarao: Slobodan Joković (Reporter, 1978.)