Znanstvenici zabrinuti: Otapa se najdublji ledenjak na svijetu

Znanstvenici zabrinuti: Otapa se najdublji ledenjak na svijetu
Screenshot: YouTube

NAJDUBLJA točka na kontinentalnoj kori Zemlje nalazi se na istoku Antarktike, ispod ledenjaka Denman i doseže 3500 metara ispod razine mora, piše BBC. Potpuno je prekrivena ledom zbog čega, kako su znanstvenici Američke svemirske agencije (NASA) utvrdili u novom izvještaju, ima veliku osjetljivost na otopljavanje.

Povlačenje i prorjeđivanje dijelova ledenjaka ukazuju na to da on erodira prodiranjem tople oceanske vode. Denman je ono na što bismo trebali obratiti pažnju u budućnosti. Ako bi mu se led istopio, to bi podiglo globalnu razinu mora za jedan i pol metar.

"Koliko se brzo ovo može dogoditi? Teško je reći jer mnogo faktora dolazi u obzir, na primjer, uskost kanala kojima se Denman povlači mogu usporiti njegovo povlačenje", objašnjava Virginia Brancato, iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.

"Sada je važno prikupiti više podataka i pažljivo i češće pratiti evoluciju ledenjaka", kaže ona.

Denman u središtu znanstvenog zanimanja

Većina ljudi zna da obale oko Mrtvog mora imaju najnižu vidljivu nadmorsku površinu na Zemlji, na nekih 430 metara ispod razine mora. Baza koju zauzima Denman ledenjak na rubu istočne Antarktike, zapravo je osam puta dublja.

Ovo je tek nedavno ustanovljeno i ponovno je stavilo Denman u središte znanstvenog zanimanja.

Doktorica Brancato i njene kolege koristili su podatke satelitskog radara od 1996. do 2018. godine kako bi dokazali da je došlo do značajnog povlačenja u liniji prizemljenja ledenjaka. Ovo je točka u kojoj se ledeni mlaz podiže i teče sa zemlje i ulazi u ocean.

Ova se linija povukla pet do šest kilometara u 22 godine. Međutim, ono što je zanimljivo u vezi s ovim kretanjem je da je ono asimetrično i događa se uglavnom na zapadnoj strani ledenjaka.

Razlog za to je, to znanstvenici sada mogu vidjeti, zakopan greben ispod istočne strane koji kači i štiti tu stranu ledenjaka. Suprotno tome, zapadna strana ima usko, ali značajno korito koje omogućava toploj oceanskoj vodi da erodira liniju uzemljenja i gura je unatrag.

Ovo je potencijalna Ahilova peta. Što se doseže do daljnjeg dijela ledenjaka, korito je dublje, što dokazuje da je geometrija pridonijela sve većem i većem topljenju. Ako veća količina tople vode pronađe put do Denmana, postoji šansa da se njegov led otopi u značajnoj količini.

Savršen zločin u nastajanju

Većina gubitka leda na Antarktici događa se na zapadu kontinenta. Ledenjaci na istoku Antarktike uglavnom su smatrani stabilnim i nepomičnim. Samo je nekoliko ledenih mlazova zabilježeno, na koje treba obratiti posebnu pažnju.

Ključni među njima je ledenjak Totten koji se stanjuje za oko pola metra godišnje. NASA-in istraživač i profesor s Sveučilišta u Kaliforniji Eric Rignot, vjeruju da je Denman vjerojatno dosta ranjiviji u ovom trenutku.

"Mislim da je, u pogledu geometrije, Denman daleko veća Ahilova peta nego Totten jer ima veliko korito s retrogradnim nagibom, što je savršen zločin u nastajanju. Za razliku od njega, Totten ima 50 kilometara na prolaznoj padini korita koje ide uzbrdo, prije nego što dođe do jako duboke građe", kaže on.

Ono što trenutačno nedostaje bolje su informacije o toploj vodi koja dolazi iz dubina oceana. Na zapadnom pojasu Antarktike pokazalo se da postoje jasni putevi da se voda popne na kontinentalni dio i napadne ledenjake.

Za Denman, ovo je trenutačna pretpostavka, najjednostavniji i najbolji način da se objasne zapažanja.

Doktorica Emma Smith, s Alfred Wegener Instituta u Njemačkoj, kaže: "Moramo više promatrati ispod leda i margina na istoku Antarktike. Glaciolozi su jedno vrijeme smatrali da je istočni pojas Antarktike relativno stabilan u usporedbi sa zapadnim i nisu se puno brinuli o tome. Sada se to gledište polako mijenja kako počinjemo primjećivati ranjivost određenih područja na istoku antarktičkog pojasa i više razumijemo interakcije led-ocean u ovim područjima.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara