U MORA I OCEANE smo bacili preko 150 milijuna tona plastike. Podatak je to koji izaziva šok, ali i strah i zabrinutost zbog posljedica na ekosustav kojima smo svjedoci posljednjih godina.

Prema Službi za istraživanje Europskog parlamenta prosječno se svake godine u mora baci između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastike. Osim što zagađuje mora, oceane i obale, velik problem plastičnog otpada u morima jest i njegovo raspadanje prilikom čega se pretvara u mikroplastiku koju morske životinje zamijene za hranu. Podsjetimo kakve su posljedice toga.

Ugrožene su morske vrste, ali i gospodarstvo

Plastika ulazi u organizam morskih vrsta, ali i u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude. Kakve su posljedice na ljudski organizam još je nepoznato.

Morske životinje poput kornjača, dupina i kitova ugibaju najčešće od posljedica gutanja i probave plastike, zaplitanja u plastiku ili gušenja. Usitnjena plastika taloži se i na morskom dnu te tako sprječava prodor kisika koji je neophodan algama i nepokretnim te slabo pokretnim životinjama i biljkama koje ugibaju uslijed nedostatka kisika.  

Nastavi li se ovaj trend onečišćenja mora i oceana, pretpostavlja se da bi 2050. u svjetskim morima i oceanima moglo biti više plastike nego riba. Najugroženije su morske vrste čija se staništa poklapaju sa žarištima zagađenja, a to su Meksički zaljev, Sredozemlje, Bengalski zaljev i koraljni trokut - područje od Malezije do Solomonskih otoka u Tihom oceanu.

Otpad u morima uzrokuje i ekonomske gubitke za sektore i zajednice koje ovise o morima, ali i za proizvođače jer samo 5 posto vrijednosti plastičnih pakiranja ostaje u ekonomiji, dok je ostatak bačen. Konkretno, prema Službi za istraživanje Europskog parlamenta morski otpad uzrokuje gubitke od 259 do 695 milijuna eura, većinom u sektorima turizma i ribarstva.

Moglo bi vas iznenaditi što je sve bačeno u mora i oceane

Prema podacima koje je objavila Europska komisija morski otpad čine plastika za jednokratnu upotrebu (49%), ribolovni alat (27%), otpad od ostalih materijala (18%) i ostala plastika (6%).

Najveći dio odbačenog otpada na plažama te u morima i oceanima čini upravo plastika za jednokratnu upotrebu. Europska je komisija objavila kako skoro polovicu ukupnog otpada u morima čine proizvodi kao što su plastične boce, plastični pribor za jelo, štapići za uši ili filtri za duhanske proizvode. Među stvarima koje bacamo u mora i oceane našli su se i higijenski ulošci, vlažne maramice, vrećice od čipsa i baloni.

No kako je došlo do tolikog zagađenja plastikom?

Samo trećina proizvedenog otpada u Europi se reciklira

Proizvodnja plastike u svijetu je od 1,5 milijuna tona 1950. godine porasla na čak 322 milijuna tona do 2015. godine te ta brojka neprestano raste.

Prema Eurostatu u država članicama EU proizvodnja plastike odnosi se najviše na ambalažu (40%) i kućanske proizvode (22%), građevinu (20%) te automobile i kamione (9%).

Plastični otpad u Europi najčešće se spaljuje (39%) i odlaže pod zemlju (31%), a najmanje se reciklira (30%). Upravo zbog premale količine recikliranja plastičnog otpada najveći dio završi u odlagalištima, spalionicama ili kao otpad u okolišu čime se najčešće zagađuju šume, plaže, rijeke i mora. 

Važno je i napomenuti da se zbog nedostatka tehnologije, kapaciteta i financija čak polovica plastike koja se prikuplja za recikliranje obrađuje u stranim zemljama izvan EU. Ovo stvara velike gubitke za gospodarstvo EU jer se prema nekim procjenama čak 95 posto vrijednosti plastičnog materijala izgubi zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja.

Kako to promijeniti?

Svjesna kako plastični otpad šteti okolišu, ljudskom zdravlju i gospodarstvu, EU je donijela novi paket mjera o kružnom gospodarstvu kojem je cilj recikliranje te popravljanje i ponovna upotreba većine proizvoda i materijala. O kakvim se mjerama radi, pogledajte u nastavku.

A kako se Hrvatska snalazi u gospodarenju plastikom?

Hrvatska drastično zaostaje za zadanim ciljevima Europske unije općenito na području gospodarenja otpadom, a situacija je još lošija na području gospodarenja otpadnom plastikom.

Statistika pokazuje kako svaki stanovnik Hrvatske na godinu proizvede 416 kilograma otpada, od toga čak 92 kilograma plastike. Godišnje po stanovniku recikliramo samo 15 kilograma plastike te time čvrsto držimo posljednje mjesto EU ljestvice.

Ostale zemlje Europske unije po stanovniku recikliraju puno više plastike te je krajnje vrijeme da i Hrvatska poduzme nešto po tom pitanju. Irska, primjerice, reciklira čak 58 kilograma otpadne plastike po stanovniku godišnje, Danska i Njemačka 38 kilograma, a UK i Austrija 32 kilograma. Kao što smo već naveli, Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu, iza Rumunjske, Grčke i Bugarske.

Krenite od sebe, za bolje sutra

Kako bismo budućim generacijama ostavili bolji, čišći planet, moramo što prije krenuti s promjenama. Za početak, odvajajte otpad i reciklirajte ga. Recikliranjem samo polovice otpada u vašem kućanstvu možete ''uštedjeti'' i do 1.200 CO2 godišnje. Smanjite upotrebu plastike. Primjerice, plastične vrećice za kupovinu zamijenite platnenima, jednoj plastičnoj vrećici u prirodi treba i do 250 godina da se razgradi. Prestanite kupovati vodu u plastičnim bocama, zamijenite ih staklenim ili termos bocama. Uzimate li kavu za van, ponesite svoju termos bocu. Izbjegavajte i slamke te plastični pribor za jelo kad god je to moguće.

Zapamtite, prava promjena kreće od svakoga od nas, promjenom naših navika. Započnite s promjenama još danas, za bolje sutra.

Sadržaj donosi Index u suradnji s PPD-om te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.