ALARMANTNO visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog loše ili nezdrave prehrane, upozorio je UNICEF u ovogodišnjem Izvještaju o stanju djece u svijetu - najmanje jedno od troje djece mlađe od pet godina, odnosno više od 200 milijuna djece diljem svijeta, ili je pothranjeno ili pati od prekomjerne težine.

Gotovo dvoje od troje djece starosti između šest mjeseci i dvije godine ne konzumira hranu koja podržava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela.

Takva neadekvatna prehrana može uzrokovati slab razvoj mozga, poteškoće kod učenja, pad imuniteta, povećane infekcije i, u mnogim slučajevima, smrt.

Trostruka opasnost od loše prehrane

Izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore ističe da se milijuni djece hrane nezdravo jer jednostavno nemaju bolji izbor.

"Moramo promijeniti način na koji shvaćamo i reagiramo na pothranjenost i kvalitetu prehrane kod djece. Važno je da djeca jedu dovoljno, no treba im prvenstveno osigurati zdravu i kvalitetnu prehranu", kaže Fore.

UNICEF upozorava na trostruku opasnost od loše prehrane: pothranjenost, latentnu glad uzrokovanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu težinu među djecom mlađom od pet godina.

Ti čimbenici uzrokuju poražavajuće rezultate - 149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob, 50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu, 340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo, a 40 milijuna djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.

Loša ishrana počinje od najranijih dana

Izvještaj upozorava na to da loša ishrana i loše prehrambene navike počinju već od najranijih dana djetetova života.

Primjerice, iako dojenje može spasiti živote, samo je 42 posto djece mlađe od šest mjeseci isključivo dojeno, dok se sve veći broj djece hrani nadomjescima za majčino mlijeko.

U svijetu gotovo 45 posto djece između šest mjeseci i dvije godine ne jede voće ili povrće, a gotovo 60 posto ne jede jaja, mliječne proizvode, ribu ili meso.

Kako odrastaju, postotak nezdrave prehrane među djecom postaje alarmantan.

Kroz 16 godina udio djece s prekomjernom težinom se udvostručio

Izvještaj pokazuje da 42 posto adolescenata koji idu u školu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pića barem jednom dnevno, a 46 posto jede brzu hranu barem jednom tjedno.

Te stope kreću se i do 62 posto i 49 posto za adolescente u zemljama s visokim dohotkom.

Od 2000. do 2016. godine udio djece i adolescenata u dobi od pet do 19 godina s prekomjernom težinom se udvostručio pa danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom težinom, dok je ranije taj omjer bio 1:10.

U odnosu na 1975. godinu, danas deset puta više djevojčica i 12 puta više dječaka te dobne skupine pati od pretilosti.

U svim zemljama članicama OECD-a, osim Japana, i u svim državama EU-a, 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma.

U Hrvatskoj 28 posto djece i adolescenata ima višak kilograma

Hrvatska je u sredini tog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju višak kilograma, a u tom segmentu bilježi porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine.

Na prvome mjestu je SAD s gotovo 42 posto djece s prekomjernom težinom, dok su na predzadnjem i zadnjem mjestu Estonija (20,5 posto) i Japan (14,3 posto).

Od zemalja u susjedstvu, najveći postotak ima Italija (36,9 posto), slijedi Mađarska koja je nešto lošija od Hrvatske (28,5 posto), dok je kod Slovenije i Austrije taj postotak nešto niži (Slovenija 27,2 posto; Austrija 26,7 posto).

Najveći teret loše ishrane snose djeca i adolescenti iz najsiromašnijih i najviše marginaliziranih zajednica. U najsiromašnijim kućanstvima, samo jedno od petero djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine jede dovoljno raznoliku prehranu neophodnu za zdravi rast.

Čak i u zemljama s visokim dohotkom, kao što je Velika Britanija, udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom dvostruko je veći u najsiromašnijim područjima nego u najbogatijim područjima, ističe UNICEF.