NAKON završetka e-upisa u ljetnom roku, pravo upisa u srednje škole ostvarilo je ukupno 38.005 učenika. Najveći interes i ove je godine vladao za strukovne programe i opće gimnazije, a kao najtraženiji izbor izdvojili su se program II. gimnazije u Zagrebu i smjer referenta za poslovnu ekonomiju, pokazuju podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Strukovne škole i dalje najpopularnije

Podaci pokazuju da su strukovni programi i dalje dominantan izbor osmaša - upisalo ih je 26.660, što čini 70,1 posto svih upisanih učenika. Gimnazijske programe odabralo je 10.646 učenika, odnosno 28,1 posto, dok se za umjetničke škole odlučilo njih 699, ili 1,8 posto. Među gimnazijskim programima najviše je učenika privukla opća gimnazija, a prednjače škole iz Zagreba i Splita.

Najpopularnija škola

Gledano po školama, najveći broj prijava imala je II. gimnazija u Zagrebu. Slijede ju VII. gimnazija i Gornjogradska gimnazija, a velik interes zabilježen je i za X. gimnaziju Ivan Supek te XI. gimnaziju. U Splitu je među općim gimnazijama najtraženija bila IV. gimnazija Marko Marulić, dok je u kategoriji jezičnih gimnazija najviše prijava imala II. gimnazija.

Kakva je to gimnazija koju obožavaju hrvatski učenici?

Krajem XIX. stoljeća u Zagrebu su postojale na Gornjem gradu dvije gimnazije (Klasična i Realna), te u zgradi današnjeg muzeja Mimare Kraljevska realna gimnazija i Kraljevska donjogradska velika gimnazija. Godine 1911./1912. u Kraljevsku realnu gimnaziju se upisalo 1118 učenika, što je bilo previše i za onako veliku zgradu (današnji muzej Mimara), te je Visoka kraljevska zemaljska vlada donijela odluku da se sagradi nova zgrada na Širokom brijegu (današnja Šalata) uređena prema svim modernim školskim zahtjevima, u koju se ima smjestiti Kraljevska II. Realna gimnazija u Zagrebu.

Otpisom Visoke kraljevske zemaljske vlade od 6. prosinca 1912. godine javlja se ravnateljstvu Kraljevske realne gimnazije u Zagrebu da su Njegovo Cesarsko Kraljevsko Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip I. blago izvoljelo dopustiti da se Kraljevska realna gimnazija u Zagrebu razdijeli u potpune dvije realne gimnazije (prvu i drugu), čime je osnovana Kraljevska II. realna gimnazija u Zagrebu.

II. gimnazija je kroz svoju povijest nekoliko puta preseljavana, od Katarinskog trga, Wilsonovog trga (današnji Rooseveltov trg), Ulice A (današnje Klaićeve), Josipovca i Savske ceste, gdje je u tadašnjoj Kovačkoj i potkivačkoj školi dočekala izgradnju nove zgrade u Domagojevoj ulici 1933. godine, gdje se i danas nalazi.

Zgradu je, prema tada najmodernijim građevinskim i arhitektonskim dostignućima kao i materijalima, projektirao arhitekt Steinnemann. Unatoč lošem održavanju u bivšoj državi, zgrada i danas uz relativno male građevinske zahvate, može odgovoriti svim prostornim i drugim zahtjevima današnjeg gimnazijskog programa.

Škola je u svojoj povijesti često mijenjala i ime: od Kraljevske II. realne gimnazije, bila je i Kraljevska II. muška realna gimnazija, Državna II. muška realna gimnazija, II. muška gimnazija, Gimnazija braće Ribar, Centar za odgoj i obrazovanje u kulturi, do danas kad postaje II. gimnazija.

13. prosinca 2012. proslavili smo stotu obljetnicu postojanja II. gimnazije. Brojna poznata imena pohađala su II. (Duško Ćurlić, Nevena Rendeli...), a škola je poznata i po tome što njeguje filmsku kulturu te su brojni učenici upali na Akademiju dramskih umjetnosti.

Tražena zanimanja u ekonomiji, turizmu i obrtu

Kod strukovnih zanimanja prednjače programi iz područja ekonomije, turizma, zdravstva te tehničkih i obrtničkih zanimanja. Apsolutno najtraženiji obrazovni program bio je referent za poslovnu ekonomiju, a odmah iza njega po broju prijava našao se turistički tehničar destinacije. Visok interes zabilježen je i za program medicinska sestra opće njege, a od tehničkih zanimanja najviše se učenika odlučilo za automehatroničara i montera strojarskih instalacija.

Ovogodišnje upise obilježio je i snažan interes za uslužne djelatnosti, pa su se tako među deset najtraženijih programa našli i frizer, kozmetičar te komercijalist. Na popisu su se istaknuli i tehničar za računarstvo te upravno-poslovni referent.

Za jesenski rok preostalo oko 9400 mjesta

Za učenike koji nisu uspjeli upisati željenu školu u ljetnom roku, ostalo je još oko 9400 slobodnih mjesta. Iz Ministarstva su poručili kako će okvirni broj upisnih mjesta za jesenski upisni rok biti poznat 15. srpnja, nakon što učenici koji su ostvarili pravo upisa i potvrde svoj odabir.