Ovo je odgovor na pitanje zašto neki roditelji imaju mušku djecu, a neki žensku

Ovo je odgovor na pitanje zašto neki roditelji imaju mušku djecu, a neki žensku
Foto: Pixabay

U NEKIM obiteljima se događa da se rađaju samo dječaci, ne u jednoj, nego u nekoliko generacija, dok se u drugim rađaju isključivo djevojčice. Znači li to da su neke obitelji "specijalizirane" samo za rađanje djece jednog spola? Neki znanstvenici smatraju da to hoćemo li imati sina ili kćer nasljeđujemo od oca, iako još nitko nije ustanovio koji je gen odgovoran za to, dok drugi tvrde da su za to odgovorne nasljedne odlike koje mogu doprinijeti evolucijskoj prednosti jednog spola, piše CNN.

Brojne studije bavile su se istraživanjem dobivaju li visoki roditelji češće dječake, dok oni ljepši imaju kćeri, iako su ove teorije naišle na brojne kritike.

Još jedna od hipoteza u vezi ovoga je da su za to odgovorni hormoni roditelja u trenutku začeća.

Međutim, rezultati nove studije, koja je obuhvatila cijelu populaciju Švedske od 1932. godine, ukazuju na to da je spol potomaka stvar puke sreće.

"Otkrili smo da ljudi nemaju urođenu tendenciju imati djecu jednog ili drugog spola – spol potomaka je zapravo nasumična stvar. Ako imate mnogo dječaka ili mnogo djevojčica u obitelji, to je samo slučajnost", kaže Brendan Zietsch sa Sveučilišta u Queenslandu i vodeći autor studije.

Koristeći informacije iz matične knjige rođenih u Švedskoj, istraživači su uspoređivali imaju li braća i sestre tendenciju dobivati djecu istog spola. Njihova statistička analiza isključila je mogućnost da određene karakteristike roditelja utječu na to hoće li oni dobiti dječaka ili djevojčicu.

"Kako braća ili sestre dijele 50 posto svog genetskog materijala, da postoji genetska predispozicija koja određuje spol potomaka, ona bi se potvrdila tako što bi i njihovi potomci bili istog spola. Međutim, braća i sestre nisu dobivali djecu istog spola – to što jedno od njih ima djevojčicu nije povećavalo vjerojatnost da će i drugo dobiti žensko dijete", objašnjava Zietsch.

On tvrdi da velika baza podataka – 4,7 milijuna rođenih – govori u prilog preciznosti i točnosti onoga što su utvrdili i objašnjava da su druga istraživanja ove vrste obuhvaćala manji broj ljudi, pa su zaključci bili drugačiji i usmjeravali su u pogrešnom pravcu.

Na primjer, studija iz 2008. godine, koja je obuhvatila 927 obiteljskih stabala (556.387 ljudi) vratila se do 1600. godine. Prema tvrdnjama ovih istraživača, ako je muškarac imao više sinova nego kćeri i njegovi sinovi su češće dobivali mušku djecu. Ista studija iznosi hipotezu da je za to odgovoran neotkriveni gen koji određuje hoće li u spermi muškarca biti više X ili Y kromosoma, što utječe na spol njegove djece. Dječaci imaju X i Y kromosom, dok djevojčice imaju dva Y kromosoma.

Drugi istraživači ustanovili su da klimatske promjene mogu utjecati na to hoće li se rađati više dječaka ili djevojčica, tvrdeći da se više muškaraca rađa na mjestima gdje su temperature visoke, dok treći smatraju da velika glad, kao ona koja se dogodila u Kini tijekom Velikog skoka naprijed, može dovesti do toga da žene češće rađaju djevojčice.

"Ne možemo isključiti mogućnost da ekstremni događaji u životnoj sredini, kao što su nedostatak hrane i klimatske promjene, mogu utjecati na pojačano rađanje djece određenog spola, ali ono što možemo sa sigurnošću reći je da promjene u životnoj sredini nisu u tom smislu utjecale na one koji su rođeni u Švedskoj od 1932. do danas", zaključuje Zietsch.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara