KRAJ ljetnih praznika roditeljima često donosi povratak željenoj rutini, ali za učenike to može biti teška prilagodba. Znanstvenici naglašavaju da je važno na vrijeme uočiti znakove da se dijete teško nosi s povratkom u školske klupe, iako ti signali nisu uvijek očiti, piše The Independent.

Matt Buttery, izvršni direktor programa za roditelje Triple P za Veliku Britaniju i Irsku, ističe velik kontrast između ljetne slobode i svakodnevnih školskih obveza. "Mnogi roditelji jedva čekaju povratak rutini školske godine, ali djeci prijelaz s naizgled beskrajnog slobodnog vremena na suncu u strogi raspored može biti velik šok. Na samom početku škole mogu osjećati svašta, od uzbuđenja do straha, i to je posve normalno", izjavio je.

Dodatni pritisak mogu stvoriti novi predmeti, nadolazeći ispiti ili promjena škole. Tiffnie Harris, savjetnica iz udruge školskih lidera ASCL, predlaže roditeljima da se jave školi ako primijete da se njihovo dijete ne snalazi. Istaknula je kako su roditeljski sastanci ili informativni razgovori na početku polugodišta idealna prilika za takvu raspravu.

"Važno je razgovoru pristupiti konstruktivno jer se tako problem lakše rješava. To je ključna prilika da roditelji iznesu svoje brige i postave pitanja", objasnila je. Harris dodaje kako je korisno da se roditelji pripreme za te sastanke i unaprijed zabilježe što ih brine.

No, kako točno roditelji mogu primijetiti da se dijete ne nosi dobro s promjenama? Znanstvenici ističu nekoliko važnih znakova na koje vrijedi obratiti pozornost.

Problemi sa spavanjem

Sasvim je normalno da san bude malo nemiran kada djeca krenu u školu jer se moraju naviknuti na strukturiraniji raspored i nositi s brigama zbog nove školske godine, kaže Buttery. "Ako primijetite da se dijete teško budi i redovito se žali na umor prije i poslije škole, najbolji način da mu pomognete jest uvođenje dosljedne rutine", savjetuje.

Smatra da je najbolje započeti s jasnim rasporedom za ključne dijelove dana, poput spremanja za školu, izvannastavnih aktivnosti, domaće zadaće, obroka, vremena za odmor i odlaska na spavanje. Buttery naglašava da je vrijeme odlaska u krevet posebno važno jer brojnoj djeci treba vremena da se odviknu od opuštenijeg ljetnog ritma.

"Dobre navike spavanja, kao što su odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme, mirne večernje aktivnosti i ograničavanje ekrana prije spavanja, pomažu djeci da se osjećaju smirenije, odmornije i spremnije za školski dan. U razdoblju promjena predvidljiva rutina djetetu pruža osjećaj sigurnosti", objašnjava Buttery.

Manjak organizacije

Iako je normalno da su mlađa djeca neorganizirana, kod starijih učenika to može postati problem koji vodi do poteškoća u školi, kaže Harris. "Pomaže ako roditelji surađuju s djecom, provjere raspored sati, spakiraju torbu večer prije i pobrinu se da imaju sve što im treba za idući dan", predlaže ona.

Brige zbog školskog gradiva

Znakovi da dijete ima problema s gradivom mogu uključivati izražavanje frustracije, gubitak samopouzdanja, izbjegavanje određenih predmeta ili izjave da su im lekcije dosadne ili preteške, navodi Buttery.

"Mogu djelovati tjeskobno ili nervozno prije dana kada imaju određene predmete ili se može činiti da namjerno izbjegavaju školski rad i zadaće", kaže on. Važno je što prije razgovarati s učiteljima ako mislite da se dijete muči s određenim predmetom. Harris dodaje: "Ako učeniku ne ide na određenom satu, otvoren razgovor s tim nastavnikom može biti od velike koristi".

Ona ističe i važnost suradnje: "Ključno je da roditelji budu otvoreni za savjete o tome kako pomoći kod kuće. Primjerice, ako dijete ima problema s čitanjem i pisanjem, zajedničko čitanje kod kuće može napraviti veliku razliku, posebno kod mlađe djece. Zapamtite, škole žele surađivati s roditeljima kako bi djeci pružile najbolje prilike. To je partnerstvo ključno".

Poteškoće u povezivanju s vršnjacima

Prvi tjedni škole mogu biti vrlo zahtjevni za djecu, osobito ako su u novoj sredini gdje nikoga ne poznaju, upozorava Buttery. "Ako primijetite da je dijete povučeno, nervozno ili tjeskobno prije ili poslije škole, to može značiti da se teško povezuje s novim kolegama, da se osjeća usamljeno ili da ima problema u krugu prijatelja", kaže on.

Buttery ističe da je jedan od najboljih načina za sklapanje prijateljstava pronalaženje zajedničkih interesa, a djeca socijalne vještine često uče od roditelja.

"Pomaže ako u svakodnevnim razgovorima spominjete što čini dobrog prijatelja. Pitajte ih što oni misle da dobri prijatelji rade - uključuju li druge u igru ili slušaju tuđe ideje? Pohvalite ih kada to učine i podijelite s njima što vi volite kod svojih prijatelja", kaže Buttery.On također savjetuje roditeljima da potaknu djecu na školske izvannastavne aktivnosti jer je to odličan način za upoznavanje vršnjaka.

Ipak, upozorava da ne treba pretjerivati: "Važno je osigurati i vrijeme za odmor kako se dijete ne bi preopteretilo i iscrpilo".

Stres zbog vršnjačkog nasilja ili drugih problema

Početak nove školske godine budi različite emocije, a druženje s novom djecom može dovesti do vršnjačkog nasilja ili osjećaja isključenosti, što kod djeteta izaziva stres i tjeskobu. Harris kaže da su znakovi tjeskobe na koje treba paziti pritužbe na bolove u trbuhu, izbjegavanje razgovora o školi ili nagle promjene raspoloženja.

Buttery dodaje da pod stresom dijete može biti tiše nego inače, povučeno ili razdražljivo. Ako roditelji primijete takve znakove, trebali bi potaknuti dijete da izrazi svoje osjećaje. Mogu mu postaviti otvorena pitanja, kao što su: "Što ti je danas bilo najljepše u školi?", "Koji ti je sat bio najteži?" ili "O čemu ste ti i prijatelji pričali za vrijeme ručka?".

"To ih može potaknuti da podijele svoje misli, umjesto da odgovore samo jednom riječju, što se često dogodi kad ih roditelji pitaju kako im je prošao dan", dodaje Buttery. Ipak, napominje da ako stres i tjeskoba sprječavaju dijete da uživa u školi, roditelji trebaju potražiti pomoć učitelja, liječnika opće prakse ili terapeuta.