VRŠNJAČKO nasilje može se dogoditi u svakoj dobi i dolazi u raznim oblicima, od fizičkog poput guranja i udaranja, preko verbalnog koje uključuje uvrede i prijetnje, do psihološkog i emocionalnog, kao što je širenje glasina ili namjerno isključivanje iz društva.

Zbog tehnologije, nasilje se često nastavlja i izvan škole putem poruka i objava na društvenim mrežama, a takvo internetsko zlostavljanje može biti iznimno agresivno i njegove se posljedice idućeg dana prelijevaju u školsko okruženje. Portal Parents donosi savjete o tome kako se obitelji mogu nositi s problemom nasilja u školi.

Znakovi da je dijete žrtva nasilja

Prvi je korak u rješavanju problema prepoznati da je dijete postalo meta. Dječji psiholog Steven Pastyrnak iz Michigana navodi dva tipična simptoma: fizičke smetnje, poput bolova u trbuhu, tjeskobe i straha, te odbijanje odlaska u školu. "Prirodna obrambena reakcija djeteta je izbjegavanje ili povlačenje iz situacija koje mu uzrokuju stres", objašnjava dr. Pastyrnak. 

Iako ti simptomi nisu nužno povezani isključivo s nasiljem, svakako su razlog da se istraži što se događa. "Morate otkriti pozadinu takvog ponašanja", kaže Lauren Hyman Kaplan, školska savjetnica i stručnjakinja za prevenciju nasilja. Korisno je postavljati pitanja i poticati djecu da govore o svojim odnosima s vršnjacima.

"Kvalitetnu komunikaciju treba graditi puno prije nego što se pojave problemi", ističe dr. Pastyrnak i dodaje da s mlađom djecom treba razgovarati općenito, ali ako se pojavi sumnja ili se dijete samo povjeri, treba tražiti više detalja.

Kako djeca odrastaju, postaju svjesnija grupnih odnosa pa pitanja mogu biti izravnija. Dok dijete priča, važno je pažljivo slušati i kontrolirati vlastite emocije. "Roditelji često reagiraju ljutnjom ili frustracijom, ali djeci ne treba burna reakcija. Trebaju nekoga tko će ih saslušati, umiriti i podržati. Moraju u vama vidjeti stabilnu i snažnu osobu koja im može pomoći", naglašava Kaplan.

Savjeti za rješavanje nasilja u školi

Ako je vaše dijete žrtva, važno je objasniti mu da nasilje nikada nije njegova krivnja, već govori o osobi koja ga čini. Nije na djetetu da samo zaustavi nasilje, ali može mu pomoći plan kako reagirati. Evo nekoliko prijedloga za alate koje djeca mogu koristiti u teškim trenucima.

Uvježbajte fraze kojima dijete može poručiti nasilniku da prestane. One trebaju biti jednostavne i izravne, ali ne i svadljive: "Pusti me na miru." "Odmakni se." "To nije bilo lijepo." "Ključno je da odgovor ne bude uvreda jer ona samo dodatno potiče nasilnika", kaže Michele Borba, obrazovna psihologinja.

Igranje uloga odličan je način za izgradnju samopouzdanja. Vi možete glumiti nasilnika dok dijete vježba različite odgovore sve dok se ne osjeti sigurnim. Tijekom vježbe učite dijete da govori snažnim i odlučnim glasom.

Već s tri godine dijete može naučiti trikove koji mu pomažu da se osjeća snažnije. "Recite djetetu da vježba gledanje u boju očiju svojih prijatelja, a da isto učini i kada razgovara s djetetom koje ga gnjavi", savjetuje dr. Borba. To će ga potaknuti da drži glavu uspravno i djeluje samouvjerenije.

To ne znači da će samopouzdanje nužno zaustaviti nasilnika, ali može pomoći djetetu da se osjeća moćnije. Također, vježbajte tužne, hrabre i sretne izraze lica te potičite dijete da prijeđe na "hrabri" izraz ako ga netko gnjavi. "Vaš izgled pred nasilnikom važniji je od onoga što izgovorite", kaže dr. Borba.

Svaki dan provjerite s djecom kako je bilo u školi. Razgovarajte smirenim i prijateljskim tonom kako se ne bi bojala reći ako nešto nije u redu. Naglasite da su njihova sigurnost i dobrobit najvažniji i da se o svakom problemu uvijek trebaju povjeriti odrasloj osobi.

Potičite hobije, izvannastavne aktivnosti i druženja koja izvlače najbolje iz njega. Recite djetetu koje njegove osobine volite i pohvalite pozitivna ponašanja. "Roditelji se često usredotoče na negativne situacije, ali djeca zapravo bolje reagiraju na pohvale za dobro ponašanje", kaže dr. Pastyrnak.