Foto: Hina

IMUNOLOŠKI ZAVOD krajem kolovoza ove godine pretvoren je u javnu ustanovu, te im je sada osnovna funkcija da isplaćuju plaće za oko 170 radnika.

Tvrtka koja je posljednjih godinama pod državnim upravljanjem ubrzano propadala, bila je ponuđena privatnim investitorima, no zbog "nemogućih" uvjeta koji su postavljeni u natječaju, na kraju su svi koji su eventualno bili zainteresirani - odustali.

"Strateške" proizvodnje nema, ali plaća uredno stiže

Sindikati i dobar dio javnosti, protivili su se privatizaciji jer se navodno radi o tvrtki koja je "strateška" te je njeno spašavanje "nacionalni interes", no ta priča više nije aktualna jer su se zaposleni u Imunološkom zavodu uspješno uspjeli prikačiti na državni proračun, tako da proizvodnja više nije bitna (barem dok ide plaća).

O kako važnoj firmi se radi pokazuju podaci o poslovanju za prošlu godinu prema kojima su prihodi od prodaje proizvoda iznosili samo 16 milijuna kuna, a ukupni prihodi oko 20 milijuna kuna. Za usporedbu, 2010. godine prihod Imunološkog iznosio je oko 92 milijuna kuna.

Krajem kolovoza Vlada odlučuje da će se Imunološki zavod preoblikovati iz trgovačkog društva u ustanovu od javnog interesa te uplaćuje prvih 3,2 milijuna kuna kojima se financirao proces preoblikovanja.

Za obnovu proizvodnje Imunološkog zavoda bit će potrebno oko 100 milijuna kuna. To je iznos koji je država, kao ulaganje, tražila i od privatnih investitora, no oni su odustali zbog prekratkog roka za realizaciju, koji je bio samo godinu dana. Sada će taj novac dati država, a koliko će im vremenski trebati za obnovu proizvodnje ostaje pitanje. Poznavajući "brzinu" države, sasvim sigurno mnogo dulje od godinu dana.

Sve to vrijeme država će isplaćivati plaće zaposlenima u javnoj ustanovi Imunološki zavod, koje su prošle godine ukupno iznosile oko 17 milijuna kuna, što je podatak iz ranijih izvješća Imunološkog, jer Ministarstvo zdravlja do objave teksta nije poslalo odgovore na pitanja koje smo tražili.

Umjesto uspješne izvozne priče, Imunološki će biti ovisnik o proračunu

Za komentar situacije zamolili smo poduzetnika Sašu Cvetojevića koji je bio jedan od malih dioničara Imunološkog zavoda, dok je bio dioničko društvo.

"Država nije morala preoblikovati imunološki zavod, ali svojim nedjelovanjem je dovela do toga da na kraju nije imala previše izbora. Pretvaranje u ustanovu je u biti podržavljenje - nacionalizacija privatne imovine. Imunološki je imao preko 20 posto potpuno privatnog vlasništva.
Država je oduvijek velikom većinom kontrolirala Imunološki i samostalno je donosila ali i odgađala donesti odluke. Nitko drugi, osim vlasnika, ne može biti kriv za loše stanje u tvrtki, pa je tako država (kroz nekoliko vlada, nekoliko direktora i upravnih vijeća, imenovanih politički) praktički uništila Imunološki zavod. Ona je time uništila i imovinu ostalih dioničara, zajedno sa sindikatima isisala je svu vrijednost kroz godine nečinjenja i gomilanja troškova, te ostavila samo praznu ljušturu. Na kraju će istu preskupo i neefikasno sanirati tu ruševinu novcima poreznih obveznika", kaže Cvetojević.

Cvetojević prognozira da će Imunološki zavod završiti kao ovisnik o proračunu, umjesto da je postao uspješna izvoznička priča, a sve zbog zaštite interesa pojedinih skupina , koje zbog ovakvog razvoja situacije nikada neće odgovarati.

Zaštita interesnih skupina naziva se "javni interes"

"Imunološki će završiti kao i sve ustanove u zdravstvu u državnom vlasništvu - kao ovisnik o proračunu i neto gubitaš, a mogao je biti uspješna izvozna priča, generator rasta, razvoja novih proizvoda baziranih na znanju i visokim tehnologijama.

No, to se u Hrvatskoj naziva javnim interesom, a u osnovi je samo zaštita interesa nekih skupina. U ovom slučaju, prvo radnika koji svoju plaću, na žalost, svojim radom nisu zaradili, nakon toga svih političkih garnitura koje su Imunološki dovele do propasti a nikad neće odgovarati", smatra Cvetojević.