Imate običaj preforsirati se? Evo zašto to radite i kako ćete prestati
SVI SMO upoznati s konceptom odlaganja obaveza do posljednjeg trenutka. Iako je lakše reći nego učiniti, ova štetna navika se može iskorijeniti tako što ćete bolje organizirati vrijeme koje vam je potrebno za obavljanje neke obaveze.
Po mišljenju Davida Rosenbauma, profesora psihologije sa Sveučilišta u Kaliforniji, opasnost leži i u odlasku u suprotnu krajnost, piše BBC.
Rezultati njegovog istraživanja pokazuju da se u želji za prestankom odugovlačenja može i pretjerati, čime dolazimo u stanje srljanja u preuzimanju zadataka. Drugim riječima, želite obaviti što više toga u što kraćem roku dok se ne preforsirate.
Opasnost preforsiranja leži u traćenju dragocjenog vremena. Umjesto da sačuvate energiju za neke zaista važne zadatke tijekom dana, uzalud ćete potrošiti vrijeme na neku vrstu beskorisnog perfekcionizma. Na primjer, osoba koja je sklona prokrastinaciji će danima imati sandučić pun neodgovorenih e-mailova, dok će osoba sklona preforsiranju početi odgovarati na e-mailove za koje zna da su nevažni.
Ali ako je očigledno da postoje zadaci koji su trošenje vremena, zašto dolazi do toga da se netko njima preokupira? Profesor Rosenbaum smatra da je riječ o zadovoljstvu koje ide s rješavanjem zadataka koje nije teško ispuniti. Riječ je o konceptu "ubiranja plodova s niskih grana".
Ako je nešto pristupačno, instinktivno idemo prema tome. Isto važi i za zadatke koji su jednostavni za izvršenje. Ako nešto možete obaviti za pet minuta, učinit ćete to. Naznake ovakvog ponašanja su osobine kao što su savjesnost, poletnost i želja da se drugima udovolji, iako ne postoje pravila.
Jedna od zaista negativnih strana preuzimanja velikog broja obaveza na svoja pleća je i ozbiljna šansa da posao bude nedovršen ili brzopleto obavljen. Osvrnimo se opet na primjer e-mailova. Ako sebi date vremena prije nego što odgovorite na e-mail, za drugu stranu to može biti znak vaše pažnje i obazrivosti prema smišljanju odgovora.
Naravno, čak i želja da se puno toga obavi za kratko vrijeme ima svojih prednosti, ali ti slučajevi su povremeni.
Kako ističe profesor Rosenbaum, nije uvijek najpametnije obaviti nešto čim prije. Korisnije je usporiti i donijeti promišljenu odluku o koracima koje je potrebno poduzeti radi ostvarenja nekog cilja ili rješavanja zadataka.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati