Europski debakl HNL-a. Umjesto dva kluba u Ligi prvaka, pad među opskurne
PRIJE SAMO 50 dana sve je izgledalo bajno. Dinamo je skupinu Lige prvaka otvorio pobjedom nad Chelseajem 1:0. Tako je sebi zaradio gotovo tri milijuna eura, ali i dosta bodova za hrvatski, nacionalni koeficijent. Hrvatski prvak tada je povijesnom pobjedom nad trećim klubom UEFA-ine ljestvice preskočio Glasgow Rangerse te postao 29. klub Europe i šesti klub izvan pet najjačih europskih liga.
Prije niti dva mjeseca HNL je varljivo izgledao kao sila
Niti dva mjeseca, tri poraza i jedan remi kasnije, Dinamo je i dalje u europskom Top 30, a ispred njega su još uvijek od klubova izvan liga Petice samo Ajax, Porto, Benfica, Šahtar i Salzburg. Međutim, porazima od Milana i spomenutog Salzburga, na tablici UEFA-inih koeficijenata pala je Hrvatska, koju već godinama Dinamo sam vuče.
Dinamo je i ove sezone ostao jedini hrvatski klub u Europi te sam pokušava popraviti hrvatski koeficijent na UEFA-inoj ljestvici iako mu je to jako teško iz nekoliko razloga. Prvi je dakle što je opet ostao sam, pa je Hrvatska ovisna o Dinamu. Istina je da napreduje njegovim pobjedama, ali i pada zbog njegovih poraza, što se sada upravo dogodilo.
Hrvatska je ovisna o Dinamu
Drugi je što je izvukao jaku skupinu Lige prvaka, zbog čega je kolo prije njenog kraja osvojio manje od trećine mogućih bodova. Još pogubnije po Dinamo, ali i status Hrvatske u euro-kupovima je što je Dinamo na korak od potpunog ispadanja iz Europe. Naime, za treće mjesto u grupi LP-a i utješni plasman u nokaut fazu Europa lige, u zadnjem bi kolu morao pobijediti kod Chelseaja, ali i Milan mora pobijediti Salzburg.
Već zaboravljenom Dinamovom domaćom pobjedom protiv Chelseaja Hrvatska je na ljestvici, po kojoj će se utvrđivati broj i raspored klubova u euro-kupovima u sezoni 2024./2025., bila skočila za dvije pozicije, pa se prije mjesec dana na njoj nalazila na 17. mjestu.
Ta pozicija, prema aktualnoj raspodjeli mjesta, omogućuje jednog predstavnika u Ligi prvaka, jednog u Europa ligi (osvajača kupa) te dva u Konferencijskoj ligi, ali bilo je jasno da je tu poziciju Hrvatskoj, odnosno Dinamu, nemoguće održati. Iza Hrvatske je tada bila Grčka, koja također ima samo jednog predstavnika u Europi, ali odmah iza nje je bila Danska.
Danska i Turska ekspresno pretekle Hrvatsku i daleko joj odmaknule
Danci su za Hrvatskom zaostajali 0.525 bodova, što nije puno s obzirom na to da imaju još čak tri kluba u Europi nasuprot samo jednom hrvatskom. Kopenhagen je u Ligi prvaka, Midtjylland u Europa ligi, a Silkeborg u Konferencijskoj ligi.
Sve što oni osvoje dijeli se na pet, koliko je njihovih klubova krenulo ove sezone u Europu. S druge strane, sve što Dinamo sam osvoji dijeli se na čak četiri nakon što su iz Europe prerano ispali Hajduk, Rijeka i Osijek. Niti dva mjesec kasnije Danska je spomenuti zaostatak pretvorila u prednost u odnosu na Hrvatsku, koja iznosi 1.025.
Više nitko ni ne spominje dva kluba u Ligi prvaka. Što je najgore, ni ova tablica nije hrvatska realnost u europskim okvirima
Hrvatska je Dinamovim porazima od Milana i Salzburga pala za dva mjesta na UEFA-inoj tablici koeficijenata. Više nitko ni ne spominje 15. mjesto, koje za dvije godine u Europu vodi pola lige, a u Ligi prvaka daje dva mjesta. Pretekli su je Danska i sada Turska te je na 19. mjestu s koeficijentom 25.400.
Tursko pretjecanje Hrvatske je važno zato što Dinamo sam sigurno neće moći povratiti to mjesto jer se mora boriti protiv čak četiri turska kluba (od ukupno pet ove sezone) koji igraju euro-kupove. Koliki je pad Hrvatske u odnosu na konkurenciji u samo 50 dana svjedoči i to što je početkom rujna Turska bila iza Hrvatske, a sada je čak šest mjesta ispred nje s 3.300 bodova više.
Hrvatskoj je jako blizu Grčka na 20. mjestu, koja ima samo 0.175 bodova manje, ali u tom slučaju olakotna je okolnost što je i Grcima ostao samo jedan od četiri kluba, a Olympiacos je k tome ove sezone očajan u Europi.
Na primjeru Šveđana koji su ljetos izbacili Rijeku i briljiraju u Konferencijskoj ligi, vidi se važnost tog natjecanja za hrvatske klubove
Međutim, velika prijetnja Hrvatskoj je Izrael, s koeficijentom 24.500 i dva kluba u Europi, koji što osvoje dijele na četiri te Cipar, s koeficijentom 23.275 i tri kluba u Europi, koji ono što osvoje dijele na pet. Nije zanemariva ni Švedska s koeficijentom 23.250 i još dva kluba u Europi, koji sve što osvoje dijele na četiri.
Njen predstavnik Djurgardens pokazuje koliko je bitno uhvatiti skupinu najslabijeg euro-kupa, Konferencijske lige. On je do nje došao eliminacijom Rijeke, a sada prolazi skupinu KL-a kao pobjednik. Dakle zajamčene su mu još barem dvije europske utakmice na proljeće.
Upravo je Konferencijska liga ključ, odnosno natjecanje na koje se hrvatski klubovi (osim Dinama) trebaju fokusirati. Činjenica je da je Hajduk u kvalifikacijama ovog ljeta izvukao najtežeg protivnika i da je Rijeka također mogla bolje proći, ali ne može se samo ni čekati sreća u ždrijebu.
Pad koji će prerasti u sunovrat
Hrvatska bi tako mogla ove sezone doživjeti da joj europski pad preraste u sunovrat, jer ako Dinamo u zadnjem kolu Lige prvaka ostane zadnji u skupini, HNL-u prijeti da ga preteknu izraelska, ciparska i švedska liga. Konkretno, maštalo se o 15. mjestu, a sve se više kao realnost nameće 22.
Hrvatskoj se to događa jer su ove sezone njeni klubovi ostvarili koeficijent od samo 3.375, najlošiji još od 2009. "Nikad jači HNL", kako su mu mnogi tepali zadnje dvije godine, u Europi zapravo kotira neznatno bolje nego kada je Dinamo bio treći u skupini Europa lige, a Hajduk, Rijeka i Slaven ispadanjem od Žiline, Metalista i Tromsoa donosili ukupno 3.000.
U projekcijama za nacionalni ranking koji se računa od 2024. uzimajući u obzir trenutni koeficijent, Hrvatska je već pala za jedno mjesto i na 20. je poziciji. Tomislav Globan, sveučilišni profesor i stručnjak za sportsku statistiku, upozorava; "Ova sezona nas je žestoko osakatila i zaostatak je prevelik. Ponovi li se i nagodinu još jednom ovakva sezona - Dinamo u Ligi prvaka, a nitko drugi u Konferencijskoj ligi - nije nerealan ni sunovrat do 25. mjesta.
Nažalost ovosezonski podbačaj predstavljat će nam uteg oko vrata punih pet godina. Za 15. mjesto potrebno je u prosjeku osvajati po 6,000 godišnje. Da bismo nadoknadili ovogodišnji minus, trebali bismo ići do 8,500 jedne sezone samo da budemo na nuli. Bojim se da je to SF. Možda sam prepesimističan, ali HNL mi ove sezone djeluje još slabije nego prošle sezone, a i prošla sezona je bila slabija od prethodne. S obzirom na niske klupske koeficijente klubova koji se ne zovu Dinamo, nisam siguran koliko je realno očekivati značajan iskorak u 23/24."
Dinamo donio skoro šest puta više nego Hajduk, Osijek i Rijeka zajedno
Prema UEFA-inim pravilima, pobjeda u bilo kojoj od skupina europskih natjecanja vrijedi dva boda, remi jedan bod, a poraz nula. Ti bodovi se za izračun nacionalnog koeficijenta dijele s brojem predstavnika tog saveza na početku sezone.
Hrvatska je dakle ove sezone ušićarila samo 3.375 europskih bodova, ali je tome Dinamo doprinio s čak 2.875, a Hajduk, Osijek i Rijeka zajedno samo 0.500. Zato je Hrvatska tu gdje je. Pretekle su je Danska i Turska, a to joj isto prijete učiniti Izrael i Cipar.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati