Evo kako je svijet izgledao kad je Dinamo zadnji put prezimio u Europi

Evo kako je svijet izgledao kad je Dinamo zadnji put prezimio u Europi
Foto: Epa, Screenshot YouTube, Getty Images/Guliver Image

PUNIH 48 godina traje agonija Dinamovih navijača. Skoro pola stoljeća klub iz Maksimira nije uhvatio proljeće u Europi. Pokojni Tomica Židak na račun Dinamovog europskog prokletstva napisao je tisuće kartica teksta, a brojne generacije navijača Modrih za zlu su kob okrivljavale čak i čudne podzemne vode ispod maksimirskog stadiona.

Imao je Dinamo jake momčadi tijekom ovih 48 godina, nije da nije, ali nijedna nije napravila ono što je uspjelo momčadi koju su činili Dautbegović, Cvek, Ramljak, Pirić, Belin, Gračanin, Rora, Gucmirtl, Blašković, Novak, Vabec. U proljeće 1970. godine Dinamo je u četvrtfinalu sad već bivšeg Kupa kupova igrao protiv Schalkea. Nijemci su na Maksimiru slavili 3:1 i 1:0 u Gelsenkirchenu.

Uvedeni crveni i žuti kartoni

Te 1970. reprezentacija Brazila predvođena Peleom osvojila je po treći put naslov prvaka svijeta dobivši pokal Julesa Rimeta u trajno vlasništvo. Na istom prvenstvu prvi put su uvedene zamjene igrača, a suci su premijerno u džepovima imali žute i crvene kartone.Te 1970. reprezentacija Jugoslavije predvođena Krešom Ćosićem, Petrom Skansijem i Ratom Tvrdićem u Ljubljani je osvojila svoj prvi naslov prvaka svijeta u košarci i nakon toga ništa više u jugoslavenskoj košarci nije bilo isto. Legendarna Margaret Court osvojila je sva četiri Grand Slam turnira u tenisu, a prvak Europe u nogometu bio je nizozemski Feyenoord.

Iste je godine Varese započeo svoj monstruozni niz haranja europskom košarkom. Te 1970. prvak Jugoslavije u nogometu bila je Crvena zvezda, a u košarci ljubljanska Olimpija. U Parizu je iste godine osnovan PSG, a košarkaši New York Knicksa osvojili su svoj prvi od dva naslova NBA prvaka. Te 1970. ne samo da nije postojala Liga prvaka (igrao se stari dobri Kup europskih prvaka) nego nije bilo ni Kupa UEFA-e, a umjesto njega igrao se Dinamu toliko drag Kup velesajamskih gradova.

Rat u Vijetnamu još je trajao, a onaj hladni tek će kulminirati. Na čelu SAD-a bio je Richard Nixon, a SSSR-a Leonid Brežnjev. Beatlesi su se raspali koncem godine, a Oscara za najbolji film dobio je ''Ponoćni kauboj'', prvi i jedini Akademijinom nagradom nagrađen film zabranjen za mlađe od 18. U Jugoslaviji čak nije bilo ni ''Alana Forda'' jer on će se na kioscima pojaviti tek dvije godine kasnije.

Godine 1970. od predoziranja su umrli pjevačica Janis Joplin i legendarni Jimi Hendrix, a na rock festivali na Isle of Wightu okupilo se više od 600.000 ljudi. Iran je bio napredna država u kojoj se nisu vješali homoseksualci, a Libanon i njegov glavni grad Beirut tek je čekalo ono najgore. Baš kao i Kambodžu. Baš kao i gotovo cijelu Srednju i Južnu Ameriku. A dva desetljeća kasnije i bivšu Jugoslaviju.

"Houston, we have a problem"

Popularni "Jumbo jet" odradio je prvi komercijalni let u svojoj povijesti. Revolucionarni Boeing 747 danas propale kompanije Pan Am prevezao je 323 putnika na letu iz New Yorka u London. Do danas ih je proizvedeno ukupno 1548 i smatraju se jednim od najuspješnijih zrakoplova u povijesti. Concorde, nadzvučni putnički avion, 1970. godine je na testiranju prvi put probio zvučni zid.

"Houston, we have a problem", kultna je rečenica koju je John Swigert zgovorio kontroli misije u Houstonu nakon što je shvatio da je njegov Apollo 13 nepovratno oštećen zbog čega je povratak njega, Jamesa Lovella i Freda Haisea iz svemira bio vrlo upitan. Apollo 13 se na kraju velikom srećom vratio na Zemlju, a o njihovom problemu snimljen je i film.

Te 1970. svijet je izgledao posve drugačije nego danas. Nije bilo interneta, nije bilo društvenih mreža, čak ni mobitela, većina televizora bila je crno-bijela, a nogometne lopte nisu izgledale kao da ih je dizajnirala Kim Kardashian na speedu. Tada su se djeca igrala na ulici, a ne ispred računala. Sportašima, čak i onim najvećima, tada je bilo dozvoljeno da budu boemi, ljudi sa svojim mušicama, ali i sa stavom, kičmom i karakterom.

Dvostruko manje ljudi na Zemlji nego danas

Možda i najluđi podatak od svih ovih jest onaj da je na Zemlji 1970. godine živjelo samo 3,63 milijarde ljudi, a najmnogoljudniji grad bio je Tokyo s 20,5 milijuna stanovnika. Danas na svijetu živi 7,6 milijardi, a prema zadnjim istraživanjima Tokyo je i dalje najmnogoljudniji grad s čak 38 milijuna stanovnika. Zagreb je imao 602.000 stanovnika u usporedbi s današje 802 tisuće.

anašnje sportske zvijezde nisu bile ni u planu, a nije se rodio čak ni velik broj današnjih trenera. Nenad Bjelica, trener koji je na fantastičnom putu da Dinamu donese povijesni rezultat, rodio se godinu dana nakon što su Modri posljednji put prezimili u Europi, a BBB svijet će ugledati tek 16 godina kasnije. Zdravko Mamić te je 1970. bio 11-godišnji dječarac, a brat mu Zoran još nije postojao. Baš kao Bjelica, i on se rodio na godinu kad je ugušeno Hrvatsko proljeće. Te 1970. nije bilo ni samostalne Hrvatske.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara