OSIJEK i Dinamo remizirali su u 30. kolu HNL-a (1:1). Dvoboj dviju ekipa s vrha tablice bio je rezultatski najznačajnija utakmica ove sezone. Obje ekipe mogle su napraviti veliki korak prema naslovu, a Osijek bi u slučaju poraza došao u gotovo nemoguću situaciju za ostvarenje konačnog cilja.

Mnogi su zbog toga očekivali tešku i estetski nedorečenu utakmicu, ali dobili smo nešto sasvim suprotno. Susret u Osijeku bio je nogometna poslastica koja je još jednom potvrdila porast vrijednosti HNL-a u zadnjih nekoliko godina. Svakoj od ekipa pripalo je po jedno poluvrijeme, oba trenera napravila su grešku i remi je na kraju realan ishod. Najviše su nakon ovakvog derbija profitirali gledatelji.

Jedan detalj otkriva koliko je HNL narastao

Gledali smo utakmicu visokog tempa i odličnog ritma, barem u prvih sat vremena. Iako je individualna kvaliteta bila vidno pomaknuta na Dinamovu stranu, Osijek se bez imalo straha nadigravao s "vječnim" prvakom HNL-a.

Obje momčadi imale su jasan plan u svim fazama igre, kompaktnost u obrani i automatizirane mehanizme kojima su pokušavale stvoriti višak. I jedni i drugi su znali što žele na terenu i kako to mogu ostvariti. Dvije momčadi koje su "pismene" u oba smjera, koje mogu kontrolirati i dizati tempo, donedavno su bile teško zamislive na domaćim terenima. U tehničkom i taktičkom smislu utakmica ni po čemu nije zaostajala za utakmicama liga Petice, a potrebno je posebno izdvojiti jedan detalj.

Dinamo je poveo ranim pogotkom Majera, a Modri su se nakon toga odlučili povući i čekati svoju šansu iz kontranapada. Da vam je netko rekao prije dvije godine da će Dinamo igrati na kontre protiv bilo koga u HNL-u i da će to pritom biti taktika koju će njegovi navijači lagano opravdati i pozdraviti, teško da biste mu povjerovali. HNL je došao do razine na kojoj europski konkurentan Dinamo krvavo zarađuje svaki bod i nerijetko je primoran svoj stil igre prilagoditi suparniku i njegovim kvalitetama.

Dinamo je bio sjajan i dominantan u prvom dijelu. Bjelica nije dovoljno riskirao

U prvih 45 minuta Dinamo je bio dosta bolja momčad. Uz gol je imao nekoliko vrlo dobrih šansi i mogao je već tad riješiti pitanje pobjednika.

Ademi se dizao na poziciju drugog napadača i stvarao prostor u koji se spuštao Petković kako bi razigrao momčad. Osijek je pokušao uskim markiranjem Jakića kao centralnog veznog igrača "odrezati" Dinamovu obranu od napada, ali ključnu ulogu odigrao je Lovro Majer koji je sjajno radio bez lopte, pronalazio prostor i bio stalna spojka koja prenosi loptu u zadnju trećinu terena. Ivanušec je s krila ulazio u sredinu terena kao dodatni veznjak i Dinamo je imao čovjeka viška i apsolutnu kontrolu u sredini terena.

Posebno su impresivne bile rotacije i fluidnost Dinama protiv postavljene obrane. Kada postoji ovakva koncentracija talenta koji se sjajno kreće bez lopte, koji nema fiksne pozicije i koji igraču na lopti nudi rješenje, onda je protiv takvog Dinama gotovo nemoguće igrati.

Osijek je u fazi obrane imao zanimljivu ideju. Njegovi igrači stajali su u bloku u kojem su striktno čuvali suparnike. Međutim, nisu igrali visoki presing na Dinamovu obranu sve dok Modri ne bi s loptom došli u sredinu terena, a onda odigrali povratni pas. U tom trenutku Osijek je agresivno pritiskao s puno igrača i tjerao Livakovića na ispucavanje lopte i gubitak posjeda. Na isti način je stigla najbolja Osijekova šansa za gol u kojoj su najprije Kleinheisler, a onda i Bočkaj bili nedovoljno precizni.

U fazi napada domaćin se mučio u probijanju bloka, s dodatnim teretom rano primljenog pogotka i nužnosti dostizanja vodstva. Napadao je Modre u 3-2-4-1/3-4-1-2 formaciji. Time je Osijek uvijek imao tri igrača u zadnjoj liniji kao osiguranje od kontranapada, ali je pritom imao dva problema. Prvi je bio onaj da su Žaper i Vuković igrali jako blizu zadnjoj liniji iako Dinamo nije vršio žestoki pritisak na igrača s loptom. Osijek je tako u fazi napada imao čak petoricu igrača protiv Petkovića i (ponekad) Majera. Takav, pretjerani višak odrazio se negativno u prednjem dijelu terena u kojem je Osijekovih pet igrača pokušavalo probiti zid od Dinamovih osam ili devet.

Drugi problem bili su bekovi koji su bili postavljeni relativno nisko. Zbog toga se Dinamo mogao vrlo kompaktno braniti u bloku na polovici terena. Da je Bjelica riskirao više i gurnuo bekove naprijed, Ivanušec i Oršić bi ih morali pratiti i Osijek bi imao više prostora za igru u sredini terena.

Prvaku je preduga sezona stigla na naplatu, a Krznar je zakasnio s reakcijom

Bjelica je oba problema ispravio u drugom dijelu. Izlaskom Vukovića na njegovu poziciju došao je puno ofenzivnije postavljeni Kleinheisler. I bekovi su dobili više slobode u igri pa se težište igre dodatno pomaknulo prema Livakovićevom golu.

Ipak, dojam je da taktika nije bila glavni uzrok bitno drugačijeg drugog dijela, nego fizička sprema. Dinamo je ove sezone odigrao ukupno 13 utakmica više od Osijeka te čak 14 više europskih utakmica. Modri su energetski vidno pali u drugom dijelu. Sve su teže i sporije izlazili iz bloka, Osijek je dobivao sve više drugih lopti i zadržavao pritisak. Razlika između prvog i drugog poluvremena u duelima i oduzetim loptama ide u prilog toj tezi.

Grafika: Sofascore za IndexSport

Krznar je prekasno mijenjao, iako je njegovoj momčadi vidljivo nedostajalo svježine. Nakon utakmice je objasnio svoju odluku, ali je definitivno predugo čekao.

Na kraju i jedni i drugi mogu biti zadovoljni bodom. Dinamo je zadržao veliku prednost i ima, prema tečajevima kladionica, oko 85% šansi za obranu naslova. Osijek je, kako je rekao Bjelica, "ostao živ" i nada se da će mu Hajduk u barem jednom od dva velika derbija pomoći i uzeti bodove Modrima. Osijekove šanse nisu velike, ali čudo je uvijek moguće. No, više od bodovnog stanja pamtit ćemo kvalitetu nogometa. HNL je stvarno postao zakon i ovo je točno onakav derbi kakav zaslužuje.