U SERIJI tekstova Hrvoja Petrovića, autora stranice Imaginary Football History (ifh.world), predstavljamo sudionike Svjetskog prvenstva 2018. povijesnim pričama o temeljnim nacionalnim simbolima reprezentacija - dresu, grbu i himni. Odmah ćemo vas razočarati: Modrić nije potomak plemena Hrvata, kao ni Salah antičkih Egipćana.

Božje zeleno svijetlo za pokoravanje Baltika

Na rezervnim dresovima Danske nalazi se nacionalna zastava zvana i Dannebrog  - bijeli križ na crvenoj podlozi- iz koje su uostalom izvedene boje koje dominiraju danskom sportskom opremom. Nastanak zastave vezan je za osvajačke pohode kralja Valdemara II (r. 1202–1241) protiv poganskih Estonaca na istočnom Baltiku. Naime, prema legendi (iz 16.st.), Danska zastava je pala s neba tijekom bitke kod Lindanise (1219) kao božji znak podrške danskom kralju, pri čemu crvena boja tobože označava krvavu bitku, a bijeli križ predstavlja ''svetu stvar'' zbog koje se bitka odvila. Prikaz križa na grbu ili zastavi je ukazivao na pripadnost kršćanstvu, ako ne na razini cijelog naroda onda zasigurno među vladajućom elitom.

U prvoj polovici 10.st. kraljevina Danska ja nastala na poluotoku Jutlandu da bi se do kraja stoljeća proširilo na obližnje otoke i regiju Skaniju. Oni će činiti jezgru srednjovjekovnog Danskog kraljevstva. Tada ujedno i kralj Harald I. pod pritiskom ili utjecajem susjednog (Svetog)Rimskog Carstva prelazi na kršćanstvo i dozvoljava njegovo širenje po svom kraljevstvu. Utemeljene biskupije bile su podređene nadbiskupu Hamburga-Bremena sve dok na području kraljevstva nije ustanovljena nadbiskupija u Lundu (u Skaniji) u 12.st. oslobodivši Crkvu u Danskoj od daljnjeg utjecaja njemačkog svećenstva. Njeno osnivanje odvijalo se istovremeno s konsolidacijom kraljevske moći i utvrđivanjem granica njegove vrhovne vlasti. Također, kršćanstvo je služilo danskim kraljevima i kao opravdanje za osvajačke ratove. Uostalom većina srednjovjekovnih kršćanskih teologa su podržavali upotrebu nasilja u ime Boga nazivajući ga ''nužnim zlom'' koje ima pravo zaštiti kršćansko društvo i pomoći hereticima da zasluže vječno blaženstvo.

Početkom 13.st. Valdemar II. je stekao kontrolu nad obalnim područjem od Elbe do Odre, a na istočnoj obali Baltika grad Ravel (Tallinn). Ipak, već sredinom 13.st. danski će utjecaj na Baltiku početi slabiti usponom Hanze (društva njemačkih trgovaca), grofova Holstein i Teutonskih vitezova. Osobito će potonji postati konkurencija Dancima u nasilnom pokrštavanju baltičkih poganskih plemena - Prusa, Livononaca, Estonaca itd. Serija danskih poraza od Teutonskog reda i Hanze dovest će do gubitka svih osvojenih područja tijekom 13.st. Otada se danski kraljevi usredotočuju  na domaće prilike. Krajem 13.st. kralj i crkva su kontrolirali većinu zemlje u kraljevstvu. Međutim, povremeno bi im se interesi i granice ovlasti preklapale što je izazivalo ozbiljnije razmirice, osobito u drugoj polovici 13.st.

Ne tako prijateljska povijest sa Švedskom

Nasuprot legende o nastanku Danske zastave, barjak s bijelim križem na crvenom polju danski kraljevi prvi put koriste u drugoj polovici 14.st. Ipak, razlozi takve prakse ostali su nepoznati, a pretpostavlja se da im ga je podario papa u svom podržavanju baltičkih pohoda. Danska zastava nije bila jedinstvena. Mnoge su male države u Svetom Rimskom Carstvu koristile slične zastave, a možda najpoznatiji primjer je Švicarska konfederacija ili, pak, obitelj Savoja. Od 13.st do 18.st. Inače, Danci su bili pod jakim njemačkim kulturnim utjecajem, preuzevši ujedno tisuće njemačkih posuđenica u svoj jezik. 

Dannebrog barjak se našao u grbu Erika Pomeranskog (vl. 1396-1439), kralja Kalmarske unije, gdje je prikazan kako ga drže tri plava na žutoj podlozi, što je inače bio grb dinastije Estridsen, vladajuće kraljevske obitelji od sredine 11.st. do početka 15.st. Sama Kalmarska unija je bile personalna unija između Kraljevstva Danske, Švedske I Norveške, stvorena ugovorom u Kalmaru 1397. Glavni razlozi stvaranja Unije bila je želja skandinavske aristokracije za sprječavanjem širenja utjecaja Hanse po Baltiku. Švedska i Danska su ujedno bile povezane i vjerom, jezikom, društvenim strukturama, ali i određenom sviješću o savezu i jedinstvu ''sjevera''. Sustav je bio relativno stabilan i uravnotežen do smrti Margarete (1412.), ali potom postaje instrument danske 

prevage i održava se, unatoč sukobima i ponekim prekidima, sve do 1523. i švedskog ustanka. Glavni razlozi neuspjeha i raspada leže i u trajnoj borbi između monarha s jedne strane, koji je želio snažnu ujedinjenu državu, te švedskog i danskog plemstva s druge strane, koji su se protivili takvoj politici. Također, Šveđani nisu bili zadovoljni s neprestanim danskim ratovima u Schleswigu, Holsteinu, Mecklenburgu i Pomeraniji što je ometalo švedski izvoz u kontinentalnu Europu. Nakon raspada Unije (1523) Danska i Norveška su se našle u državnoj zajednici u kojoj je potonja, nakon pobune (1536.), svedena na status danske provincije.

Reformacija stigla kao naručena

Odnosi između Crkve i države ostali su relativno mirni sve do Reformacije. Tridesetih je godina 16.st. danska elita prihvatila luteranstvo koje se širilo iz sjevernih dijelova Svetog Rimskog Carstva. Lutherove su se reformne ideje mogle održati zahvaljujući raširenoj uporabi tiskarskog stroja koji je ideje učinio dostupnima u kratkom vremenu, a širile su se brzo što zbog entuzijazma oko crkvenih reformi, što zbog žudnje kraljeva i njemu odanog plemstva da si prisvoji veliko bogatstvo konfiskacijom imanja i posjeda Katoličke crkve. Kao državna crkva osnovana je Danska nacionalna crkva, dok je sav katolički kler bio ili na silu preobraćen, zatvoren ili protjeran iz zemlje. Sporazum u Augsburgu 1555. je odredio kako religija vladara treba biti i religija državice ili grada kojom on vlada. Tako je luteranstvo postiglo hegemoniju nad područjem vlati dinastije Oldenburg koja je vladala Danskim kraljevstvom od 1448. do 1863.

Bijeli križ na crvenom polju se u različitim nijansama crvene, oblicima zastave kao i pravila gdje se smije primjenjivati, gdje ne, koristio kao dansko obilježje u kopnenoj vojsci, mornarici i na trgovačkim brodovima od 16.st. pa nadalje. Zanimljiva je činjenica kako Danska danas ima dvije službene himne. ''Kong Christian stod ved højen mast'’ (''Kralj Kristijan stoji pored raširenog jarbola'') se međutim ne izvodi prilikom nogometnih utakmica, već isključivo prilikom kraljevskih svečanosti, a nastala je krajem 18.st. Pjesma govori o herojskim danskim mornarima u ratovima protiv Švedske tijekom 17. i 18.st. Samo razdoblje između 1560. i 1720. bilo je prožeto pojačanim sukobima Švedske i Danske oko uloge vodeće sile na Baltiku, a obilježit će ga čak šest višegodišnjih međusobnih ratova. U to vrijeme je danska država bila relativno slaba, prostrana ali ne i snažna, s nedostatkom centralizacije, obuhvaćajući mnoge narode što su imali različitu prošlost i jezike. Međutim, imala je i određenih prednosti poput veličanstvene mornarice i fiskalnih beneficija što je postigla kontroliranjem tjesnaca na ulazu u Baltičko more.

Dansko kraljevstvo postaje većinski dansko

Današnja himna Danske "Der er et yndigt land" ("Postoji jedna divna zemlja'') nastala je i postala službenom tijekom prve polovice 19.st. u početnoj fazi konstruiranja nacija u Europi. Stihovi su uzeti iz pjesme Adamsa Oehlenschlagera, jednog od začetnika romantizma u danskoj književnosti. Upravo je u tom razdoblju Danska prošla velike političke promjene što će utjecati na stvaranje snažnijeg danskog nacionalnog identiteta.

Do početka 19.st. Dansko kraljevstvo je bilo sve samo ne homogena nacionalna država kakvu danas poznajemo. Helstaten (cijela država) pod vrhovnom vlašću danskog kralja je u određenim trenucima uključivala južnu Švedsku, dijelove baltičke obale, vojvodstva Schleswig i Holstein, Norvešku, Grenland, Island i Farske otoke, te, nadalje trgovačka stajališta u zapadnoj Africi i Indiji, i male otočne kolonije u Zapadnim Indijama (St. 

Croix, St. John, i St. Thomas). Jezik kraljevskog dvora je bio njemački, kao i velik dio njegove administracije. Međutim, krajem 18.st javljalo se sve veće neraspoloženje prema Nijemcima, ponajviše jer su zauzimali mnogo visoko pozicioniranih položaja i povremenog proizvoljnog ponašanja pri obnašanju vlasti.

Razne reforme smanjile napetosti na neko vrijeme, ali su one ponovno isplivale nakon geopolitičke katastrofe po Dansku uzrokovane Napoleonskih ratova (1799.-1815.). 

Danska je za vrijeme ratova u strahu od posljedica odbijala odabrati stranu, što je navelo britansku flotu da poduzme vojni napad na nju. Kraj rata je dočekala u bankrotu i s gubitkom Norveške. Potonji događaj je ujedno znatno izmijenio demografske, s obzirom na to da su govornici danskog jezika odjednom postali većina u Danskom kraljevstvu. 

Običan puk nije koristio Danneborg sve do sredine 19.st., kada je tijekom rasprava  oko ustava odlučeno da ga mogu koristiti svi građani, a ne samo vladajući krugovi.

Nekoliko je elemenata iz povijesti ključno u oblikovanju danskog nacionalnog identiteta. Prije svega religijska homogenost koja je, kao i u brojnim europskim slučajevima konstruiranja nacija tijekom 19. I 20.st. često bila preduvjet zajedničkog nacionalnog osjećaja. I dok je religijska postojala još od prihvaćanja reformacije u 16.st., jezična je homogenost postignuta tek raspadom prekomorskog danskog kraljevstva od kojeg su s vremenom otpali Skanija, Norveška, većinski njemačke regije Schleswig i Holsein te u konačnici tijekom 20.st. i Island.

Danski nacionalni osjećaju su posebno bili uzavreli oko pitanja Schleswiga i Holsteina između Danske i susjedne joj Njemačke Konfederacije (nastale 1815.). Smještene na jugu Jutlanda, oba vojvodstva su imala većinsko njemačko stanovništvo i tako postale predmetom političkog ujedinjenja s Njemačkom nacionalnom državom čije se stvaranje protezalo kroz cijelo 19.st. U konačnici, Pruska je, kao predvodnik Njemačke Konfederacije i buduće njemačke nacionalne države, kratkotrajnim ratom 1864. pripojila dotična vojvodstva, dok je sama danska nezavisnost se održala ponajviše zato što Velika Britanija i Rusija nisu željele veću teritorijalnu ekspanziju Njemačke.

Ponos najdužom monarhističkom tradicijom u Europi

Svedena samo na dio Jutlanda Danska je postala geopolitički ranjiva. Ali, upravo je stanje ranjivosti male države i kulturna homogenost rezultiralo snažnijim danskim nacionalizmom. Politička elita je izgubila kredibilitet porazom 1864. U takvoj situaciji, Nikolaj Grundtvig i njegovi pristaše započeli su sredinom 19.st. definirati danski nacionalni identitet. Pokret je prevladao društvene klase i naglasio važnost individualne slobode, klasičnog liberalizma, voluntarizma, slobodnog udruživanja i narodno obrazovanja. Između ostalog, Grundvigijevi pristaše su izgradili alternativni obrazovni sustav za puk, uz već postojeći što ga je država uspostavila u razdoblju apsolutističke vladavine.

U svojim je počecima danski nacionalizam dijele određene karakteristike s njemački. Na primjer oboje su isticali krvnu povezanost i jezik, iako u budućnosti neće krenuti putem traženja etničke čistoće.

Također, s obzirom na to da je pozivanje na povijesni kontinuitet bilo od velikog prestiža među novokonstruirajućim nacionalnim državama, Danska se mogla pohvaliti svojom neprekinutom tisućljetnom kraljevskom tradicijom. S tim povezano, danska politička i intelektualna elita predstavila je Dannebrog kao najstariju nacionalnu zastavu u Europi. Ona uistinu, za razliku od ostalih europskih trobojnica, ima višestoljetnu povijest, iako, u srednjovjekovnom razdoblju kada je nastala nije bila ''nacionalna zastava'', nit je taj pojma tada još postojao. Ipak, zahvaljujući ukorijenjenom mišljenju da su nacije prirodni fenomeni koji postoje od pamtivijeka, a ne političko-društvene konstrukcije modernog doba, mnogi odaju priznanje Dannebrogu kao najstarijoj nacionalnoj zastavi.

Povezanost nacionalnog identiteta i monarhije može se pronaći i u simbolici cvijeta tratinčice što se nalazi u grbu reprezentacije. Naime, cvijet je još poznat pod imenom Margaretina tratinčica prema sadašnjoj danskoj kraljici Margareti II. (od 1972.) koja nosi nadimak Daisy (Tratinčica) u krugu obitelji i prijatelja, a i sama često nosi nakit u obliku tog cvijeta. Kao svojevrsni pokazatelj tisućljetne, ujedno i najdugovječnije europske, kraljevske tradicije - od kralja Gorma do Margarete - tratinčica je u drugoj polovici 20.st. postala nacionalni cvijet i simbol danskog patriotizma.

O AUTORU: 

Hrvoje Petrović, Osječanin s diplomom povijesti i pedagogije. Odgajatelj u SOS Zajednici mladih Osijek i autor povijesno-nogometne web stranice Imaginary Football History. Fan He-Mana, kluba gdje igra LeBron i Letećeg odreda. 

Literatura

JOHN L. CAMPBELL, JOHN A. HALL,''Defending the Gellnerian premise: Denmark in historical and comparative context''. Nations and Nationalism 16 (1), 2010, 89–107.

Niall FERGUSON, Civilizacija: Zapad i ostali, Zagreb, 2012.

Felipe FERNANDEZ-ARMESTO, Narodi Europe, Zagreb, 1997.

Grupa autora, Povijest: Doba apsolutizma (17. stoljeće), knjiga X., Zagreb 2008.

JASON O. JENSEN, JOHN A. HALL, ''The decomposition of the Danish imperial monarchy'', Nations and Nationalism 20 (4), 2014, 742–759.

Frederic Lenoir, Bog, Zagreb: TIM PRESS, 2013.

ANTHONY D. SMITH, ''‘Set in the silver sea’: English national identity and European integration'', Nations and Nationalism 12 (3), 2006, 433–452.

Michal TYMOWSKI, Kratka povijest Poljske, Zagreb, 1999.

''Adam Oehlenschl''https://en.wikipedia.org/wiki/Adam_Oehlenschl%C3%A4ger

''Denmark: the High Middle Agges'', https://www.britannica.com/place/Denmark/The-High-Middle-Ages

'Denmark'', http://denmark.dk/en/~/media/Denmark/Documents/Society/History-2003-en.jpg

''Der ere t yndigt land'',  https://en.wikipedia.org/wiki/Der_er_et_yndigt_land; 00Adam Oehlenschal'',

''Flag of Denmark'', https://en.wikipedia.org/wiki/Flag_of_Denmark#National_flag

''Flag of Denmark'', https://www.britannica.com/topic/flag-of-Denmark#ref713688

''gerbera daisy flower and national flag of denmark'' https://www.123rf.com/photo_18103963_gerbera-daisy-flower-and-national-flag-of-denmark-as-concept-and-symbol-of-love-beauty-innocence-and.html;''

''Harald I king of Denmark'', https://www.britannica.com/biography/Harald-I-king-of-Denmark

''History of Denmark'', https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Denmark#Christianity.2C_expansion_and_the_establishment_of_the_Kingdom_of_Denmark

''Kalmar Union'', https://en.wikipedia.org/wiki/Kalmar_Union

''National anthems'', http://denmark.dk/en/quick-facts/national-anthems/

''Peculiar Danes: Flirting with Nationalism'', http://studycph.dk/peculiar-danes-flirting-nationalism/;

What Is The National Flower of Denmark?'', http://whatsanswer.com/what-is-the-national-flower-of-denmark/

''Tallin'', https://hr.wikipedia.org/wiki/Tallinn#Povijest

''The Schleswig Holstein question'', https://www.britannica.com/place/Denmark/The-Schleswig-Holstein-question