Zna li Njemačka o Svjetskom prvenstvu nešto što drugi ne znaju?
KREĆE najveće Svjetsko prvenstvo u povijesti. Počevši od četvrtka, 48 reprezentacija borit će se za jedno od dva mjesta na MetLife stadionu u East Rutherfordu, u saveznoj državi New Jersey. Tamo će se 19. srpnja odigrati finale koje će nam dati novog prvaka globusa.
Svjetski mediji već mjesecima pišu traktate o ekipama koje će nastupiti na turniru, pažljivo analiziraju prijateljske utakmice i broje koliko koja reprezentacija ima problema s ozljedama. Sve će to, uz kvalitetu, taktičke postavke i faktor sreće, igrati ogromnu ulogu u ishodu turnira. No, vjerojatno više nego ikad u povijesti, Svjetsko prvenstvo mogli bi odlučiti nenogometni faktori.
Tko će se najbolje prilagoditi vremenskoj razlici?
Prvi faktor vjerojatno je najlakše kontrolirati. Riječ je o jet lagu, za koji se očekuje da će u početnoj fazi, odnosno pri dolasku u kamp prije početka turnira, najviše pogoditi određene reprezentacije, posebno one koje prelaze velik broj vremenskih zona i pritom moraju ubrzavati bioritam, što je u pravilu teže od njegova odgađanja.
Postoji više znanstvenih radova na tu temu, a FIFA je čak izdala i brošuru posvećenu tom fenomenu. Kako navodi pregledni rad "Managing Travel Fatigue and Jet Lag in Athletes", promjena bioloških ritmova može uvelike utjecati na san, oporavak i opasnost od ozljeda.
Očekuje se da će se taj faktor u većoj mjeri amortizirati jednom kada se ekipe naviknu na drugačiji bioritam, ali on neće u potpunosti nestati. Europske selekcije mjesecima su kodirane na to da im utakmice počinju najkasnije u 22 sata, dok će sada neke igrati u 4 ili 6 sati ujutro po europskom vremenu u kojem su igrale cijelu sezonu.
Treba napomenuti i kako će faktor vremenske razlike postojati i unutar turnira, u nešto manjoj mjeri. Teritorij na kojem se igra Svjetsko prvenstvo proteže se kroz četiri različite vremenske zone, a neke reprezentacije već će se u skupini šaltati između njih.
Pasje vrućine
Velike vrućine česta su tema medija kada je riječ o Svjetskom prvenstvu. One, naravno, ovise o lokalnim vremenskim prilikama i dobu dana u koje se igra. Neki stadioni, poput onog u Teksasu na kojem igraju Engleska i Hrvatska, bit će zatvoreni i klimatizirani, no vrućina ne djeluje samo tijekom utakmice, nego i kroz treninge, dolaske na stadion, oporavak, san i hidrataciju.
U znanstvenom članku objavljenom u Springerovu časopisu navodi se da bi 14 od 16 gradova domaćina tijekom turnira moglo biti izloženo ekstremnim vrućinama. Reuters piše o tome kako će Mundijal zapravo biti test fizičke izdržljivosti. Pritom nije važna samo temperatura zraka, nego i vlaga, vjetar te sunčeva svjetlost.
Prema novom istraživanju Climate Centrala, klimatske promjene povećale su vjerojatnost temperatura dovoljno visokih da utječu na izvedbu igrača u 97 od ukupno 104 utakmice turnira.
"Više temperature i veća vlaga vjerojatno će usporiti utakmice. Kada sportaši moraju dugo vremena igrati u takvim uvjetima, teško mogu održati ravnotežu između eksplozivnih, brzih akcija i dugotrajnog aerobnog napora koji zahtijeva utakmica od 90 i više minuta na vrućini i vlazi", rekao je Ryan Calsbeek, profesor bioloških znanosti na Dartmouthu.
Da se o vrućinama ozbiljno razmišlja, najbolje govori primjer iz Engleske. Tamošnja javnost dugo je raspravljala o mogućnosti da zamjene možda neće biti na klupi, nego će utakmicu pratiti iz svlačionice ako se ocijeni da bi im to moglo značajno pomoći.
Nadmorska visina i raspored
Jedan dio ždrijeba igra se u Meksiku, u kojem postoji snažan faktor nadmorske visine. Mexico City nalazi se na 2240 metara nadmorske visine, a reprezentacije Srednje i Južne Amerike, poput Meksika, Bolivije i Ekvadora, često su koristile prednost domaćeg terena na zraku na koji gosti nisu nimalo naviknuti. Sličan faktor potvrđen je i u atletici i drugim sportovima.
Važno je napomenuti da faktori vremena i klime na ovom turniru nisu centralizirani. Neke reprezentacije između utakmica će prijeći iz jedne klime u drugu, što dodatno otežava aklimatizaciju. U tom smislu ključan bi mogao biti raspored.
Čak i kad je ujednačen u sportskom smislu, nije fiziološki jednak ako jedna momčad igra u zatvorenom ili navečer, a druga na vrućini i vlazi. No, raspored ne ide na ruku Hrvatskoj. Između drugog i trećeg kola imat će nepuna četiri dana pauze, dok će neke druge ekipe, poput onih iz skupine A, imati dva dana odmora više.
Uz sve to, treba spomenuti i mogućnost olujnih nevremena, posebno u SAD-u. Prema američkom protokolu, utakmica se mora odmah prekinuti ako se munja zabilježi u krugu od osam milja, odnosno oko 13 kilometara od stadiona. Igrači se u tom slučaju povlače s terena u svlačionice, dok se gledatelji evakuiraju na sigurna natkrivena područja unutar stadionskog kompleksa.
Nakon što se zabilježi udar munje, pokreće se 30-minutno odbrojavanje. Ako u tom vremenu ne bude novih udara, utakmica se može nastaviti. Međutim, ako se tijekom tog razdoblja dogodi novi udar, sat se vraća na početak i odbrojavanje kreće ispočetka. To se ponavlja sve dok ne prođe punih 30 minuta bez ijedne zabilježene munje.
Primjerice, Njemačka je u Ameriku stigla punih tjedan dana prije Hrvatske. Druge nacije ciljano su dogovorile zadnju prijateljsku utakmicu baš na američkom tlu kako prva utakmica turnira ne bi bila šok za organizam.
Suci i novi protokoli
Na turnirskom tipu natjecanja nema puno šansi za popravak. Zbog toga nasumični faktori imaju puno veći efekt nego u ligaškim formatima, a jedan od takvih je suđenje. Proširenje Svjetskog prvenstva donijelo je i najveći broj sudaca dosad, čak 52 glavna, 88 pomoćnih i 30 VAR sudaca.
U odnosu na prethodne svjetske smotre, povećao se i broj sudaca iz nogometno egzotičnih nacija. Neki suci koji dolaze iz slabijih konfederacija nisu nikad dosad imali šansu suditi nogomet koji se igra ovakvim intenzitetom i pod takvim pritiskom. Nije isto suditi ekvadorsku, bugarsku ili kazahstansku ligu i odjednom doći na utakmicu na kojoj ti pola zemaljske kugle objašnjava da si slijep.
Pitanje nije samo koji će sudac pogriješiti i na čiju štetu. Još je veći problem neujednačenost kriterija koja je razumljiva s obzirom na nogometno-kulturološke razlike.
Uvedeni su novi protokoli, poput onog da VAR može ispraviti krivo dosuđene kornere, ali i pregledavati pogrešno pokazane druge žute kartone. Time se i FIFA donekle zaštitila od većeg broja pogrešnih krucijalnih odluka, s obzirom na to da se već susreće s velikim kritikama zbog tolikog povećanja turnira.
Što će presuditi?
Većina nabrojanih fenomena uvelike je utjecala na Svjetska prvenstva i u prošlosti, no dojam je da nikad razlike nisu bile toliko ekstremne. Neke reprezentacije će između jedne utakmice, svog kampa i druge utakmice proputovati dvije i pol tisuće kilometara i otići u klimu u kojoj je deset stupnjeva manje ili više. S 48 ekipa i čak 104 utakmice, varijanca je jednostavno veća.
Od europskih reprezentacija samo je Njemačka 2014. osvojila SP u Amerikama; od južnoameričkih je Brazil 1958. u Švedskoj probio europsku dominaciju na europskom tlu. Svesti taj podatak na prilagodbu nenogometnim uvjetima bilo bi pretjerano simplificiranje. Ali ako vidite Curaçao kako praši Njemačku, onda znajte da mu uvjeti sigurno nisu odmogli.
