2003. - važna godina hrvatskog približavanja Europskoj uniji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PODNOŠENJE zahtjeva za punopravno članstvo u Europskoj uniji te predaja odgovora na Upitnik Europske komisije bez sumnje su dva najznačajnija događaja 2003. godine u odnosima između Hrvatske i EU-a.
Premijer Ivica Račan, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, te ministar za europske integracije Neven Mimica, početkom godine krenuli su na lobističku turneju po europskim prijestolnicama kako bi pripremili teren za što bolji prijem aplikacije za članstvo. Vlada je postavila ambiciozan cilj - priključiti se sljedećem valu proširenja EU-a zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, što je predviđeno za 2007. godinu.
Zahtjev za članstvo u EU-u premijer Račan predao je 21. veljače u Ateni Kostasu Simitisu, premijeru Grčke koja je tada predsjedala EU-om.
Hrvatska je jedina od pet zemalja europskog jugoistoka (Hrvatska, BiH, SiCG, Makedonija i Albanija), obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, koja je dosad podnijela zahtjev za članstvo.
Nepuna dva mjeseca nakon toga, 14. travnja u Luxembourgu, Vijeće ministara EU-a odgovorilo je na hrvatski zahtjev, dajući mandat Europskoj komisiji da počne s izradom mišljenja o sposobnosti Zagreba da postane kandidat za članstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Avis (mišljenje) Europske komisije zapravo je precizan presjek stanja u zemlji podnositeljici zahtjeva. Kako bi dobila što više podataka, Komisija upućuje opsežan upitnik na koji zemlja mora odgovoriti u određenom roku. Na temelju odgovora na upitnik, ali i iz drugih izvora, Komisija donosi avis, koji prosljeđuje Vijeću EU-a.
Predsjednik Europske komisije Romano Prodi osobno je predao upitnik premijeru Račanu 10. srpnja u Zagrebu.
Upitnik s 4560 pitanja podijeljen je na tri dijela: političke kriterije; gospodarske kriterije i dio koji se odnosi na usklađenost zakonodavstva s acquisom communautaireom (pravnom stečevinom EU-a).
Priprema odgovora na upitnik bio je i svojevrsni test za državnu upravu. Postavljen je vrlo kratak rok, 15. listopada, do kada su svi odgovori morali biti spremni. Ministarstvo za europske integracije, koje je koordiniralo cijeli posao, posebno je inzistiralo na tome da odgovori trebaju dati realnu, a ne uljepšanu sliku Hrvatske.
Nekoliko dana prije roka, 9. listopada, premijer Račan osobno je predao odgovore, na ukupno sedam tisuća stranica, predsjedniku Komisije Romanu Prodiju.
Komisija je najavila da će avis biti gotov potkraj ožujka sljedeće godine, a Europsko vijeće bi o hrvatskoj kandidaturi trebalo odlučivati na summitu u lipnju, na kraju irskog predsjedništva. Hrvatska ima realne izglede da sljedeće godine postane kandidat i otpočne pregovore o punopravnom članstvu, ako bude ispunjavala tražene kriterije - na prvom su mjestu puna suradnja s Haškim sudom i povratak izbjeglica.
Posao na daljnjem približavanju Europskoj uniji sljedeće godine nastavit će nova vlada na čelu s Ivom Sanaderom, koji ističe da nema promjena u strateškim prioritetima Hrvatske - članstvu u EU-u i NATO-u.
Tijekom 2003. godine većina zemalja članica EU-a ratificirala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a. Preostale su još četiri zemlje - Italija, Finska, Velika Britanija i Nizozemska.
Finski parlament je već ratificirao sporazum, a ratifikacija stupa na snagu kada dekret o tome potpiše finska predsjednica, što se očekuje prije kraja ove godine. U Italiji je proces ratifikacije pri završetku, dok Velika Britanija i Nizozemska uvjetuju ratifikaciju izručenjem umirovljenog generala Ante Gotovine Haškom sudu.
Još uvijek je nejasno što će se dogoditi ako proces ratifikacije ne bude dovršen prije 1. svibnja sljedeće godine, kada u EU ulazi deset novih članica. Europskoj komisiji u Bruxellesu novinari su još prije nekoliko mjeseci postavili pisani upit hoće li u tom slučaju SSP morati ratificirati i parlamenti još 10 zemalja. Odgovor ni do danas nije stigao.
Premijer Ivica Račan, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, te ministar za europske integracije Neven Mimica, početkom godine krenuli su na lobističku turneju po europskim prijestolnicama kako bi pripremili teren za što bolji prijem aplikacije za članstvo. Vlada je postavila ambiciozan cilj - priključiti se sljedećem valu proširenja EU-a zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, što je predviđeno za 2007. godinu.
Zahtjev za članstvo u EU-u premijer Račan predao je 21. veljače u Ateni Kostasu Simitisu, premijeru Grčke koja je tada predsjedala EU-om.
Hrvatska je jedina od pet zemalja europskog jugoistoka (Hrvatska, BiH, SiCG, Makedonija i Albanija), obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, koja je dosad podnijela zahtjev za članstvo.
Nepuna dva mjeseca nakon toga, 14. travnja u Luxembourgu, Vijeće ministara EU-a odgovorilo je na hrvatski zahtjev, dajući mandat Europskoj komisiji da počne s izradom mišljenja o sposobnosti Zagreba da postane kandidat za članstvo.
Avis (mišljenje) Europske komisije zapravo je precizan presjek stanja u zemlji podnositeljici zahtjeva. Kako bi dobila što više podataka, Komisija upućuje opsežan upitnik na koji zemlja mora odgovoriti u određenom roku. Na temelju odgovora na upitnik, ali i iz drugih izvora, Komisija donosi avis, koji prosljeđuje Vijeću EU-a.
Predsjednik Europske komisije Romano Prodi osobno je predao upitnik premijeru Račanu 10. srpnja u Zagrebu.
Upitnik s 4560 pitanja podijeljen je na tri dijela: političke kriterije; gospodarske kriterije i dio koji se odnosi na usklađenost zakonodavstva s acquisom communautaireom (pravnom stečevinom EU-a).
Priprema odgovora na upitnik bio je i svojevrsni test za državnu upravu. Postavljen je vrlo kratak rok, 15. listopada, do kada su svi odgovori morali biti spremni. Ministarstvo za europske integracije, koje je koordiniralo cijeli posao, posebno je inzistiralo na tome da odgovori trebaju dati realnu, a ne uljepšanu sliku Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nekoliko dana prije roka, 9. listopada, premijer Račan osobno je predao odgovore, na ukupno sedam tisuća stranica, predsjedniku Komisije Romanu Prodiju.
Komisija je najavila da će avis biti gotov potkraj ožujka sljedeće godine, a Europsko vijeće bi o hrvatskoj kandidaturi trebalo odlučivati na summitu u lipnju, na kraju irskog predsjedništva. Hrvatska ima realne izglede da sljedeće godine postane kandidat i otpočne pregovore o punopravnom članstvu, ako bude ispunjavala tražene kriterije - na prvom su mjestu puna suradnja s Haškim sudom i povratak izbjeglica.
Posao na daljnjem približavanju Europskoj uniji sljedeće godine nastavit će nova vlada na čelu s Ivom Sanaderom, koji ističe da nema promjena u strateškim prioritetima Hrvatske - članstvu u EU-u i NATO-u.
Tijekom 2003. godine većina zemalja članica EU-a ratificirala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a. Preostale su još četiri zemlje - Italija, Finska, Velika Britanija i Nizozemska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Finski parlament je već ratificirao sporazum, a ratifikacija stupa na snagu kada dekret o tome potpiše finska predsjednica, što se očekuje prije kraja ove godine. U Italiji je proces ratifikacije pri završetku, dok Velika Britanija i Nizozemska uvjetuju ratifikaciju izručenjem umirovljenog generala Ante Gotovine Haškom sudu.
Još uvijek je nejasno što će se dogoditi ako proces ratifikacije ne bude dovršen prije 1. svibnja sljedeće godine, kada u EU ulazi deset novih članica. Europskoj komisiji u Bruxellesu novinari su još prije nekoliko mjeseci postavili pisani upit hoće li u tom slučaju SSP morati ratificirati i parlamenti još 10 zemalja. Odgovor ni do danas nije stigao.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati