TISUĆE ljudi okupile su se u Srebrenici kako bi obilježile 31. obljetnicu genocida koji su 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba te sudjelovale u pokopu posmrtnih ostataka još deset žrtava tog zločina.

Nakon pada Srebrenice, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka, a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.

Pokop u Potočarima

U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima, gdje je u prethodnim godinama pokopano više od 6700 ubijenih, od ove subote leže i ostaci deset žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem istočne Bosne u razdoblju od 1997. do 2022. godine.

Najmlađa žrtva pokopana u subotu je Senad Jusić, koji je 1995., kada je ubijen, imao 20 godina, a najstarija Ramo Dautović, koji je u trenutku ubojstva imao 56 godina.

Visoki predstavnik: Istinu se mora čuvati

Među sudionicima komemoracije u Srebrenici bio je i sadašnji visoki predstavnik za BiH Louis Crishock, koji je kazao kako se obiteljima gubitak najdražnih ničim ne može nadoknaditi, ali se uspomena na žrtve mora čuvati.

"Dužni smo prema onima koji su bili prije nas, ali i prema onima koji dolaze poslije nas čuvati istinu i podržavati mir i pomirenje. Neka žrtve počivaju u miru, nećemo ih zaboraviti", kazao je Crishock, kojemu se u Srebrenici pridružio i američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel.

Bećirović: Genocid je detaljno planiran

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović na komemoraciji je kazao kako Srebrenica predstavlja planetarnu opomenu da se na dehumanizaciju, mržnju i velikodržavne projekte mora pravodobno odgovoriti jer se nasilnicima ne smije popuštati.

"Masovne egzekucije iz srpnja 1995. nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je detaljno planiran i brutalno počinjen", kazao je Bećirović, istaknuvši kako suodgovornost za taj zločin snosi Srbija, što je potvrđeno i sudskim presudama.

U pozadini srebreničkog genocida, poručio je Bećirović, bio je projekt velike Srbije.

Zamjenik načelnika općine Srebrenica Hamdija Fejzić kazao je kako Srebrenica mora ostati trajna opomena da se više nikome i nikada ne ponovi ono što se tamo zbilo 1995. godine. "Ne šaljemo poruku mržnje nego opomene", kazao je Fejzić na komemoraciji.

"Kao na pladnju servirali krvolocima Ratka Mladića"

Govoreći u ime srebreničkih majki, potpredsjednica njihove udruge Kada Hotić podsjetila je kako su im iz mirovnih snaga UN-a uoči pada Srebrenice jamčili život i sigurnost, a potom ih "kao na pladnju servirali krvolocima Ratka Mladića".

"Ovdje se piše povijest. Bijelim nišanima, nadgrobnim spomenicima, smo je ispisali", kazala je uz poruku kako nema tog oružja koje će ubiti cijeli narod te da se ne smije dopustiti da u BiH ponovo izbije rat, jer tada ni Europa neće biti mirna.

Prvi strani novinar u Srebrenici: Politika je žrtvovala pravdu

Britanac Tony Birtley, prvi inozemni novinar koji je ušao u Srebrenicu 1993. dok je bila u opsadi, kazao je kako je već tada svjedočio ogromnim patnjama ljudi koji su tamo živjeli i čija je jedina želja bila preživjeti.

"Nikada neću zaboraviti te prizore gladi i stradanja", kazao je na komemoraciji Birtley, koji je u Srebrenici, dok je radio za televizijsku mrežu ABC, i sam bio ranjen, a život mu je spasio lokalni liječnik Nedret Mujkanović.

Birtley je u subotu ustvrdio kako je u Srebrenici "politika žrtvovala pravdu", dodajući kako se slične stvari zbivaju i danas, pa je kao primjer spomenuo stradanja u Gazi.

Na tome je u svojoj poruci sudionicima komemoracije inzistirao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji tvrdi da su zbivanja u Gazi dokaz kako svijet nije naučio lekcije iz Srebrenice.

Međunarodni dan sjećanja

Temeljem rezolucije koju je 2024. godine usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, 11. srpnja obilježava se kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), institucije koja je uvođenjem metode DNK analize posmrtnih ostataka uspjela osigurati identifikaciju tisuća žrtava, istaknuli su kako su proglašenjem međunarodnog dana sjećanja Ujedinjeni narodi ponovno potvrdili važnost čuvanja činjenica utvrđenih u sudskim postupcima, odavanja počasti žrtvama i pružanja potpore preživjelima, ali i suprotstavljanja negiranju genocida te sprječavanja veličanja osuđenih ratnih zločinaca.