35 posto hrvatskih građana smatra kako je podmićivanje uobičajeno

35 posto hrvatskih građana smatra kako je podmićivanje uobičajeno
PO PODACIMA ankete Centra za tržišna istraživanja GfK o mitu i korupciji provedene lani u Hrvatskoj na 1000 ispitanika oko 35 posto građana ocjenjuje da je davanje mita gotovo normalan i uobičajen dio svakodnevna života, 34 posto da s malo napora i strpljivosti mito nije nužno davati, a samo četvrtina (25 posto) da mito uopće nije potrebno i da se legalno može sve dobiti.

Onih koji misle da je mito nepotrebno u istom istraživanju prije tri godine, 2001., bilo je 40 posto pa proizlazi da za podmićivanjem često posežu oni koji iz raznih razloga nemaju vremena čekati unedogled da im se riješi problem.

Osim u Hrvatskoj isto je istraživanje provedeno u 10 zemalja srednje i istočne Europe pa će uskoro biti moguća i usporedna studija za sve zemlje.

Ispitanicima u Hrvatskoj predočene su okolnosti koje su trebali ocijeniti jesu li mito ili nezakonit čin. Tako je 80 do 90 posto ispitanika mitom ocijenilo okolnost kad predstavnik netom privatizirana velikog poduzeća novčano podupire političku stranku na vlasti ili okolnost kad otac pučkoškolca daruje školi 6000 kuna mjesec dana prije svršetka školske godine. Zanimljivo je da su ispitanici različito ocijenili okolnost kad, primjerice, pacijent na odlasku iz ordinacije dade liječniku bocu skupa alkoholnog pića: oko 40 posto to ih smatra mitom, a gotovo jednako toliko to ne smatra nikakvim mitom. Slično je i kad vlasnik stana radniku koji je obavio neki popravak u stanu ponudi gotovinu bez računa na koji se plaća porez: 50 posto ispitanika to smatra nazakonitim postupkom, 23 posto o tome nema stajalište, a za 27 posto to nije nezakonit čin. Iz toga proizlazi da su mišljenja građana o tome što jest, a što nije mito u istoj okolnosti - različita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po vlastitoj ocjeni više od 50 posto ispitanika nikada ne daje, a 45 posto daje mito. Među potonjima 24 posto to čini vrlo rijetko, 15 posto povremeno, a šest posto često. U istraživanju iz 2001. bilo je dvostruko manje onih koji su izjavili da daju mito pa je pitanje je li se promijenilo ponašanje ili je riječ o iskrenijim odgovorima na to osjetljivo pitanje.

Po mišljenju ispitanika mito je najraširenije u zdravstvu (35 posto), sudstvu (24 posto), carini i upravi (osam posto), policiji, ministarstvima i t.d.

Zanimljivo je da bi samo 20 posto građana bilo spremno legalno djelovati i anonimno javiti policiji ili pak svjedočiti na sudu kad bi vidjeli da tko daje mito zaposlenom u vlasti ili nekoj javnoj osobi.

Čak 72 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da bi se država i vlast, a ne obični ljudi, trebala boriti protiv korupcije te da korumpirani političari, dužnosnici i poslovni ljudi tvore isprepletenu mrežu i podupiru jedni druge.

Iz ankete se može iščitati da 88 posto ispitanika općenito prihvaća tvrdnju da je naša zemlja korumpirana, ali i da danas ima više korupcije nego u socijalizmu (57 posto). Smatraju da glavni borac protiv korupcije treba biti država i vlast (93 posto), ali da u Hrvatskoj to nije slučaj u dovoljnoj mjeri misli 81 posto ispitanika.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara