Belgijci u nedjelju izlaze na ključne savezne izbore

Belgijci u nedjelju izlaze na ključne savezne izbore

Ilustracija: Arhiva

BELGIJCI u nedjelju izlaze na birališta kao i građani većine zemalja članica EU-a, ali za razliku od njih, osim europskih, imaju i savezne i regionalne izbore čiji bi rezultati mogli odrediti sudbinu zemlje.

Upravo zbog važnosti tih izbora za budućnost zemlje, europski izbori pali su u potpuno drugi plan. Zanimljivo je da u Flandriji, sjevernoj belgijskoj regiji, favoriti na saveznim i regionalnim izborima, nisu istodobno i favoriti na europskim izborima.

Oko osam milijuna Belgijaca u nedjelju bira 150 zastupnika u Donjem domu parlamenta, zastupnike u tri regionalna parlamenta te neizravno članove Senata. Osim toga, biraju još 21 zastupnika u Europskom parlamentu.

Prvi put zastupnici u Donjem domu biraju se na pet godina, umjesto, kao dosad, na četiri godine, a promjena je uvedena kako bi se osigurala veća politička stabilnost.

Belgija je savezna država koja se sastoji od tri regije (Flandrija, Valonija i Bruxelles-Capital) i tri jezične zajednice (flamanske, frankofone i njemačke).

U Belgiji zapravo nema izbora na saveznoj razini, to jest nema stranaka koje se natječu na teritoriju cijele zemlje, nego se frankofone, flamanske i njemačke stranke bore za glasove unutar jedne od triju regija i unutar svoje jezične zajednice. U zastupnički dom Flamanci biraju 88 zastupnika, a frankofoni 62. Zastupnici izabrani u dva njemačka kantona na istoku zemlje, koji su dio Valonije, nemaju svoju jezičnu skupinu, nego su pridruženi frankofonim zastupnicima.

Jedino se u dvojezičnoj regiji glavnoga grada Bruxelles-Capitala natječu i flamanske i frankofone stranke.

Porezi, socijalna i gospodarska politika u središtu pozornosti

Budući da između flamanskih i frankofonih stranaka samo povremeno zna zaiskriti, kampanja nalikuje na one koje se vode u zemljama u kojima nema sličnih problema - u središtu pozornosti su porezi, socijalna i gospodarska politika.

Ako u samoj kampanji i nema previše riječi o budućem uređenju i sudbini države, to bi se moglo promijeniti nakon izbora, kada počnu pregovori flamanskih i frankofonih stranaka o sastavljanju savezne vlade, pogotovo ako najjača flandrijska stranka Novi flamanski savez (NVA) s Bartom De Weverom na čelu dobije toliko glasova da postane nezaobilazan čimbenik, što će se po svemu sudeći i dogoditi. U tom se slučaju strahuje od ponavljanja krize iz 2010.-2011., kada je Belgija postala svjetski rekorder s 541 danom bez vlade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zadnji parlamentarni izbori u Belgiji održani su 13. lipnja 2010., a vlada je sastavljena tek 5. prosinca 2011. Osnovni uzrok krize bio je u različitom viđenju budućnosti zemlje između većinskih Flamanaca na sjeveru i frankofonih Belgijaca koji žive u južnoj pokrajini Valoniji i koji su većina u glavnom gradu Bruxellesu. Bogatija Flandrija unatrag nekoliko desetljeća sa svakim novim izborima traži sve veću samostalnost tako da se ovlasti savezne države sve više tope. Pitanje je hoće li se to u jednom trenutku zaustaviti ili će Belgija zbog tog procesa nestati kao država. S druge strane, frankofoni Belgijci u Valoniji i u Bruxellesu protive se rastakanju zemlje.

U programu najjače flamanske stranke - nacionalističkog NVA stoji da se zauzima za Belgiju kao konfederaciju dviju najvećih regija koje bi imale sve ovlasti, a saveznoj državi ostavili bi se samo obrana i vanjski poslovi.

NVA u svojem programu ne spominje tri regije, nego dvije, te neizravno poručuje da Bruxelles smatra dijelom Flandrije. Bruxelles je teritorijalno doista unutar Flandrije, ali je u njemu više od 80 posto frankofonog stanovništva, zbog čega je taj dio zemlje glavni kamen spoticanja između dviju zajednica.

NVA vodi prema anketama

Po nekim tumačenjima, Bart De Wever u kampanji ne ustrajava na pitanjima uređenja zemlje zato što u Flandriji većina ne podupire potpunu samostalnost.

Nije nemoguće, iako to ankete ne potvrđuju, da flamanski demokršćani, socijalisti i liberali zajedno dobiju 50 posto mjesta u parlamentu Flandrije, što bi im omogućilo da sastave vladu bez NVA i znatno olakšalo sastavljanje savezne vlade.

Po zadnjima anketama, NVA bi dobila 31,3 posto i s tim rezultatom teško će biti zaobići tu stranku. Na drugome mjestu u Flandriji su demokršćani (CDV), koji se vrte oko 20 posto, slijede ih socijalisti s 15-ak posto i liberali s 13 posto, a oko 30 posto Flamanaca još je neodlučno.

Zanimljivo je da za europske izbore, po anketama, vodi CDV s više od 24 posto, a NVA ima samo oko 20 posto. Na trećemu mjestu su liberali, stranka bivšeg premijera Guya Verhofstadta, koja bi na europskim izborima trebala dobiti oko 20 posto glasova, šest ili sedam posto više nego na regionalnim i saveznim izborima.

Na frankofonoj strani, u Valoniji je i dalje najjača Socijalistička stranka (PS) premijera Elia di Rupoa, slijede liberali s 22 posto, a u Bruxellesu su na prvome mjestu liberali s 22 posto, ispred socijalista s 20 posto.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara