Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)

HRVATSKO je društvo vrlo religiozno, više od 86 posto stanovnika čine praktični vjernici. Oni su dosta tradicionalni, ne poznaju nove religijske oblike, idolopoklonstvo i suvremeno poganstvo (scijentologija, kabala, šamanizam...) uglavnom im je strano i o njemu imaju loše mišljenje. Nasuprot velikoj većini aktivnih vjernika, u Hrvatskoj postoji tek neznatna skupina antiteista. Osobe koje se protive religioznosti  i "neprijatelji su vjere" čine 1,4 posto ukupnog stanovništva, dok je običnih "nevjernika" ukupno 8,5 posto. Najreligiozniji su Slavonci, Dalmatinci i Međimurci, potom Ličani i Zagrepčani, a najmanje religiozni su stanovnici Istre i Kvarnera te Gorskog Kotara.

Rezultati su to istraživanja koje je na nacionalnom uzorku od 812 ispitanika, za potrebe diplomskog rada Marijane Pecoje, apsolventice na katedri za Sociologiju religije "Hrvatskih studija" (mentor prof.dr.sc. Ivan Markešić), provela agencija Hendal. Istraživanje je provedeno metodom telefonskog intervjua u siječnju 2012. godine na nacionalno-reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina, u šest hrvatskih regija: Zagreb, Sjeverna Hrvatska, Slavonija, Lika-Kordun-Banija, Istra-Hrvatsko Primorje-Gorski Kotar, i Dalmacija. Osim regija, uzorak je bio stratificiran i po veličini naselja u kojima su provedene ankete...

Na upit koliko su im osobno važni religija i njeno prakticiranje, većina građana navela je da im religija, odnosno vjera predstavlja važan dio života: 70% ispitanika navodi da im je religija/vjera vrlo ili donekle važna, dok 10% kaže da im je religija/vjera potpuno ili donekle nevažna. Među anketiranima  17% građana ima neutralan stav te izjavljuje da niti im je religija/vjera važna, niti im je nevažna. Građanima iz Zagreba i Zagrebačke županije, kao i ispitanicima iz Sjeverne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, religija je izrazito važnija nego ispitanicima iz Istre, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja.

Također se može primijetiti da građani iz Sjeverne Hrvatske i Istre, Gorskog kotara i Primorja značajno više nego ispitanici iz Slavonije i Dalmacije izjavljuju neutralnu važnost prema religiji (niti važna, niti nevažna). Da im je religija donekle nevažna najmanje navode Slavonci u odnosu na građane svih regija (osim Dalmacije), dok izrazitu nevažnost religije učestalije navode ispitanici iz Istre, Gorskog kotara i Primorja nego ispitanici iz Dalmacije i Slavonije.

U većim gradovima vjera manje važna

Prikaz rezultata s obzirom na veličinu naselja ispitanika pokazuje da ispitanici iz najvećih gradova značajno češće nego ispitanici iz gradova s 10.001 do 100.000 stanovnika navode da im je religija donekle nevažna. Žene u statistički značajno većem omjeru nego muškarci izjavljuju da im je religija/vjera izrazito važna, dok muškarci znatno češće odbijaju odgovoriti na ovo pitanje.
Ispitanici u dobi od 35-54 godine te najstarija dobna skupina građana (65+) značajno više nego najmlađi ispitanici obuhvaćeni ovim istraživanjem (15-24) izjavljuju da im je religija/vjera izrazito važna. Dobna skupina 35-44 kao i mladi (15-24) češće nego stariji (65+) navode da im je religija/vjera donekle važna. Ista dobna skupina (35-44) također značajno rjeđe nego najmlađi ispitanici (15-24) te ispitanici u dobi od 55-64 navode da im je religija donekle, odnosno izrazito nevažna.

Ispitanici s višim ili visokim stupnjem obrazovanja u značajno većem udjelu nego ispitanici nižeg obrazovnog statusa navode da im je religija donekle ili izrazito nevažna.

Hrvati vjeruju Crkvi

Rezultati na ukupnom uzorku pokazuju da 41% građana starijih od 15 godina za sebe izjavljuju da su uvjereni vjernici te da prihvaćaju sve što uči njihova vjera. Nešto više od
jedne trećine građana (točnije 36%) navodi da su religiozni, iako ne prihvaćaju u potpunosti sav nauk vjere. Udio ove dvije skupine je podjednak u populaciji - nema statistički značajne razlike u broju onih koji su apsolutni vjernici i onih koji unatoč tome što su religiozni ne prihvaćaju neke dijelove vjere/religije. Također je jednak broj onih koji dosta razmišljaju o religiji, ali nisu na čistu vjeruju li ili ne te onih koji kažu da nisu religiozni iako nemaju ništa protiv religije (po 7% građana smjestilo je svoj stav na svaku od navedenih izjava).

Najmanje je onih koji kažu da su ravnodušni prema religiji (3%), odnosno onih koji izjavljuju da nisu religiozni i da su ujedno i protivnici religije (1% građana). 5% građana odbilo je dati odgovor na ovo pitanje. Slavonci, ali i građani Zagreba i Zagrebačke županije ujedno u znatno većem udjelu nego Dalmatinci navode ravnodušan stav prema religiji. Ispitanici iz Like, Korduna i Banije te Istre, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja značajno više nego ispitanici iz Slavonije i Dalmacije navode da nisu religiozni, ali da nemaju ništa protiv religije. No u te dvije regije također je veći udio i onih koji su protivnici religije.

Iz istraživanja je vidljivo da 86% građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina prakticira religiju, dok 14% ne prakticira religiju, odnosno ne moli i ne posjećuje religijske institucije poput crkve i džamije.

Žene su religioznije

Pregled po spolu, dobi i stupnju obrazovanja pokazuje da žene prakticiraju religiju u statistički značajno većoj mjeri nego muškarci. Čak 93% građana u dobi od 35-44 godine prakticira religiju, što je statistički značajno više nego među građanima u dobi od 25-34, ali i među građanima od 45- 54 godina te među najstarijom dobnom skupinom (65+).

Visokoobrazovani građani u značajno manjem udjelu nego građani nižeg obrazovnog statusa mole i/ili odlaze u crkvu, džamiju ili neku drugu religijsku instituciju. S druge strane, građani s osnovnoškolskim obrazovanjem prakticiraju religiju/vjeru više nego oni sa srednjoškolskim obrazovanjem. Među ispitanicima koji prakticiraju religiju podjednaki je broj onih koji svakodnevno mole i/ili odlaze u crkvu, džamiju i sl.; onih koji to čine jednom tjedno, par puta mjesečno kao i onih koji aktivno prakticiraju religiju samo o većim blagdanima.

Katoličanstvo je dominantna i najvažnija religija u Republici Hrvatskoj – 82% građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina izjašnjavaju se kao katolici. Od ostalih religija, 2% građana izjašnjava se kao pravoslavci, 1% kao muslimani, dok su ostale religije spomenute u udjelu manjem od 1%. Također, može se primijetiti da se 1% ispitanika izjasnilo kao kršćani. Za njih, možemo pretpostaviti da su katolici, no ipak ne sa stopostotnom sigurnošću. Među građanima starijim od 15 godina je 6% ateista, odnosno osoba koji se izjašnjavaju kao nereligiozne osobe ili agnostici, dok 8% odbija dati odgovor na ovo pitanje.

Ovi rezultati ne pokazuju veća odstupanja od rezultata Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study) provedenog 2008. godine, tzv. face-to-face metodom na uzorku od 1525 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Prema tom istraživanju, 81% građana se izjašnjavalo kao katolici, dok se 5% građana izjašnjavalo kao ateisti.