Ilustracija: Photo.hr

UGOVORI s Vatikanom dosad su omogućavali Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj brojne povlastice, prvenstveno one koje se odnose na financije. Osim što je država, prema tim ugovorima, dužna Crkvi na godinu isplatiti 250 milijuna kuna, Crkva prema niti jednom zakonu nije dužna javno prikazivati svoje financije, pa se mnogi pitaju na što točno Crkva troši novac poreznih obveznika.

No, prema najavama ministra financija Slavka Linića, čini se da će se ovakvo stanje uskoro promijeniti. Naime, Crkva će uskoro morati početi plaćati porez za sve nekretnine koje nisu izravno povezane s "vjerskim aktivnostima", odnosno za stanove, kuća i poslovne zgrade koje posjeduje. Talijanski premijer Mario Monti već je, prema nalogu Europske komisije, uveo oporezivanje nesakralnih nekretnina u vlasništvu Crkve u Italiji.

"Sve mora biti u funkciji. Jasno je da će i Crkva morati plaćati za nefunkcionalnu imovinu, ali i država. Svi moraju platiti jer moramo osigurati stabilne prihode jedinicama lokalne samouprave. Ustavni sud je srušio naš prijašnji zakon koji je penalizirao imobiliziranu imovinu, ali ovaj put nećemo raditi kazneni zakon i neće pasti", najavio je Linić te dodao kako u Hrvatsku ovog mjeseca dolaze stručnjaci MMF-a i Svjetske banke za oporezivanje imovine.

"Ne trebaju se bojati oni koji imovinu koriste, građani kojima je stan potreba. Nitko neće plaćati više nego dosad kroz komunalne naknade. Ali oni koji imovinom špekuliraju, moraju platiti više", poručio je Linić.

"Ako se oporezuje imovina, onda se oporezuje svima"

"Ako se oporezuje imovina onda se oporezuje imovina svima. Svi možemo biti ravnopravni pred zakonom pa nema nikakvog razloga da i Crkva ne plaća svoj doprinos sukladno svojoj poreznoj snazi koja se u ovom slučaju definira kroz tu imovinu", izjavio je za Radio 101 porezni stručnjak Guste Santini.

S njime se slaže i Neven Barković iz građanske inicijative Nisam vjernik.

"Crkva ne bi trebala imati nikakav poseban, povlašteni status, a trenutno ga ima po puno čemu pa tako i po neplaćanju poreza na imovinu na nekretnine. Sigurno dobro znamo da je Crkva najveći vlasnik nekretnina u Hrvatskoj i da dobar dio njih koristi u komercijalne svrhe. Kada to radi neka druga korporacija onda se očekuje da će platiti porez jer je to nešto što se podrazumijeva u pravnoj i sekularnoj državi, ali kad se radi o Crkvi svi nekako skreću pogled i okreću glavu u drugu stranu samo zato što se radi o Crkvi pa mislim da bi bilo lijepo da počnemo poštovati pravnu odredbu koja kaže da se zakoni odnose jednako na sve", kaže Barković.

Zašto ljudi koji nisu vjernici moraju snositi trošak crkvenih aktivnosti?

Inoslav Bešker za Radio 101 dao je zanimljivo rješenje za ovaj problem.

"Ja mislim da nije u redu ni prema građanima koji nisu vjernici da snose trošak crkvenih aktivnosti zbog onoga za što sami nisu bili krivi, nisu demokratski izabrali onu vlast koja je Crkvi oduzimala vrijednost. Moje privatno mišljenje je da bi Hrvatska kao i Njemačka, kao i neke druge države trebala imati tzv. vjerski ili crkveni porez odnosno da se građanima koji se deklariraju kao pripadnici neke vjerske zajednice naplaćuje porez i da iz toga poreza država financira tu vjersku zajednicu. To uopće nije loše rješenje jer inače ne bi njemačka Katolička crkva raspolagala s onako velikim sredstvima kojima je pomagala i Crkvu u bivšoj Jugoslaviji", rekao je Bešker.