Dok se Vlada i HUP svađaju: Samo bankarski sektor može popratiti gospodarski razvoj Hrvatske

Foto: Arhiva

TKO je kriv za loše stanje gospodarstva? U prepirci HUP-a i ministra financija Slavka Linića poslodavci se žale na visoke poreze i doprinose, kruto radno zakonodavstvo, predloženi porez na nekretnine, nelikvidnost. Ministar ih optužuje da ne koriste mjere - smanjen doprinos za zdravstvo, povoljne kredite preko HBOR-a. Je li sve tako crno?

Da volje i želje poduzetnika ima, govori primjer hotela Olympia u Vodicama, gdje planiraju proširenje kapaciteta vrijedno oko 200 milijuna kuna. Direktor Darko Bastić nada se do proljeća završetku urbanističkog i prostornog plana grada i županije.
 
"To je zeleno svjetlo da uopće idemo u izradu detaljnog građevinskog projekta i tako da, ako sve bude u redu, onda ta investicija sigurno kreće krajem iduće godine", kaže Bastić.
 
Kome je išla Linićeva kritika, vjerojatno one manje hrabre, zaključuje Bastić.
 
"Jer ovo što mi radimo je sigurno jedan hrabar potez, u današnjem vremenu ulaziti u  takve investicije, međutim, mi smo uvjereni da je to dobar, odnosno jedini put", poručuje Bastić.
 
Davor Pleško iz Zaboka u obrtu obrade metala zapošljava 25 ljudi, a 95 posto proizvedenog izvozi zahvaljujući čemu uspjeva preživjeti krizu. Nema novih investicija pa nema ni zamašnjaka gospodarstvu, tako da je i obrtnicima situacija loša. U usporedbi s primjerice Njemačkom, gdje je naplata uredna, u Hrvatskoj to nije slučaj, kaže Pleško.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Donesen je zakon što se tiče naplata, ali ne vidim baš nekakvih velikih pomaka da su se ljudi počeli toga pridržavati jer jednostavno nema kapitala. Banke same po sebi imaju preskupi kapital za investiranje i mislim da i tu treba krenuti s inicijativom da se snizi kapital. Kapital za investicije u Njemačkoj je od 2,5 do tri posto, kod nas je minimalna kamata, ako nije subvencioniran od strane države ili nekoga, osam do devet posto, mislim da je to nesagledivo", pojašnjava Pleško, koji ne vidi smisla u prepiranju i traženju krivca.
 
"Ne bi trebali sada govoriti o tome jesu li krivi gospodarstvenici ili je kriva Vlada. Mislim da je pravi put sjesti zajedno za stol i dogovoriti te neke stvari, ali tu treba uključiti bankarski sektor jer je on jedini taj koji može popratiti razvoj gospodarstva", kaže Pleško te dodaje:
 
"Čini mi se da njih smo ili ostavili sa strane ili ih nismo uvezali u taj naš trio, nazovimo to tako", istaknuo je Pleško.
 
Veći angažman banaka očekuje i guverner HNB-a Boris Vujčić.
 
"Novca ima više nego dosta. Banke drže četiri milijarde kuna u Hrvatskoj narodnoj banci. Likvidnosti ima dosta, ali averzija prema riziku je takva da nema kredita. I moramo uklanjati, to opet nije nešto što se može napraviti preko noći, ali to je nešto što se trebalo početi raditi jučer, kako bi što prije imali rezultata", poručio je Vujčić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara