Dužnici u CHF: Banke samo žele očistiti bilancu od loših kredita i besplatno dobiti stanove

Dužnici u CHF: Banke samo žele očistiti bilancu od loših kredita i besplatno dobiti stanove

Foto: Hina

HRVATSKA udruga banaka jučer je predložila dva modela za rješavanje problema najugroženijih dužnika sa kreditima vezanim uz švicarski franak.

Prema prvom modelu dužnik bi do kraja 2015. mogao zatražiti prodaju potraživanja i prodaju založene imovine, odnosno stana, specijaliziranoj državnoj agenciji.

Drugi tzv. "Walk Away" model predviđa da se dužniku otpiše dug preko visine vrijednosti kupljenog stana, koji tada prelazi u vlasništvo banke.

Banke samo žele očistiti bilance od nenaplativih kredita

Goran Aleksić aktivni sudionik u izradi kolektivne tužbe u "slučaju Franak", smatra da se ne radi o nikakvoj socijalnoj mjeri, već da banke samo žele očistiti bilance od nenaplativih kredita. On smatra da je jedina prihvatljiva mjera konverzija kredita u kune.

"Jedina mjera koja je prihvatljiva jest konverzija kredita u kunske kredite. Banke su u eri plasiranja CHF kredita očekivale rast franka, ali vjerojatno ne ovoliki rast. Njima je zapravo bilo izvrsno na +20%, jer nitko nije postavljao pitanja. Na +40% dužnicima je bilo znatno otežano plaćanje. Na +70% to je već problem banaka koje sada pokušavaju gurati rješenje čišćenja svojih bilanci pod izlikom guranja socijalnih kategorija. Zapravo, žele se naplatiti maksimalno unutar svake platežne skupine. Teza koju često koriste u obranu jest – "da su znali da će rasti, kupili bi CHF". Ali, nominirajući kredite u CHF valuti, banke su zapravo napravile još bolju stvar za sebe, jer su plasirani krediti njihova imovina, pa tako osim razlike tečaja zarađuju i na kamati – imaju dvostruku korist, a osim njih korist imaju i banke majke. I kako nećeš onda menadžerima isplatiti desetke milijuna kuna bonusa unazad deset godina?!", kaže Aleksić.

Ponuđenim rješenjima nisu zadovoljni ni u udruzi Franak. Njihov stav je da su predložene mjere HUB-a neprihvatljive. 

HUB spominje samo stambene kredite dok ne spominje hipotekarne kredite kojima je kupljena nekretnina, upozoravaju iz udruge Franak.

Također smatraju da se ovdje ne radi o nikakvoj socijalnoj mjeri, već o oslobađanju banaka od nenaplativih kredita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mišljenje udruge Franak je da je ova "socijalna mjera" služi samo da bi se banke oslobodile loših kredita i počistile svoje pozicije, naime na bankama je krivnja što su se dužnici našli u poziciji da ne mogu vraćati kredite zbog jednostrane promjene kamatnih stopa i zbog povećanja tečaja švicarskog franka za cca. 60 % od tečaja koji je vrijedio u trenutku potpisivanja ugovora o kreditu", navode iz udruge Franak.

Banke će besplatno dobiti stanove jer su klijenti već platili stotine tisuća kuna

Iako banke tvrde da trošak ovih mjera snose isključivo same, činjenica je da prijedlog jednog modela predviđa da država otkupi stanove. Iznos koji bi država trebala izdovjiti za kupnju tih stanova je za sada nepoznat, ali se iz udruge Franak pitaju "od kuda banakama pravo da govore u ime države tj. da će neka buduća državna agencija otkupiti stanove dužnika."

S obzirom da su dužnici kroz vrijeme otplate vratili i nekoliko stotina tisuća kuna, banka bi na ovaj način dobila stanove praktički besplatno i dobro zaradila na "socijalnoj osjetljivosti".

"Mjera gdje dužnici vraćaju stan banci je vrlo loša jer kroz svo vrijeme otplate kredita dužnici su vratili nekoliko stotina tisuća kuna banci, glavnica je za to vrijeme porasla preko 30 – 50 % a vrijednost nekretnine pala, što je direktno posljedica promjenjljive kamatne stope i prebacivanje cijelog tečajnog rizika na dužnike. U ovom slučaju bi banke dobile stanove skoro pa besplatno što nas navodi da bi daljnjom prodajom tih stanova direktno banka zaradila a svoju mjeru prodaju pod socijalnu mjeru", smatraju u udruzi Franak.

Podjećaju i na prijašnje prijedloge banaka, koji su, kako kažu, također išli na štetu dužnika.

"Banke za cijelo trajanje krize sa švicarskim frankom nikad nisu nudile mjere koje bi išle na korist dužnika već dugoročno na još veću korist samih banaka, sjetimo se prijedloga banaka iz 2011. godine tzv. Balon krediti, iz sadašnje pozicije dužnici koji su se odlučili na taj potez su sada, a ima ih manje od 10 u cijeloj Hrvatskoj, još dužniji u odnosu da nisu prihvatili balon kredite", tvrde u udruzi Franak.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara