Ekonomisti banaka: Hrvatska će ući u jednu od najduljih mirnodopskih recesija

M.R. / HUB

11:14, 14. srpnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ilustracija: Index

IAKO su proteklih mjeseci iz EU stizale vijesti o oporavku BDP-a i potražnje, što je probudilo nadu o pozitivnim učincima prelijevanja na hrvatsko gospodarstvo, glavni ekonomisti vodećih hrvatskih banaka ostali su uglavnom vjerni ranijim prognozama. A one su prilično pesimistične. Prosječno očekivanje promjene realnog BDP-a za ovu godinu i dalje je u minusu: -0,7%. Kod svih glavnih ekonomista prognoze su negativne, objavila je danas Hrvatska udruga banaka.

Jedini pozitivan doprinos BDP-u od izvoza

Promatraju li se komponente BDP-a na rashodnoj strani, jasan je i uzrok: ekonomisti očekuju da će jedini pozitivan doprinos doći od izvoza (+2,2% u prosjeku). Doprinos svih ostalih komponenti je negativan. To ne čudi kada je riječ o državnoj potrošnji, za koju se očekuje realni pad od 1,8%.

Međutim, zanimljivo je primijetiti da se i kod investicija, za koje su mnogi najavljivali početak oporavka u ovoj godini, i dalje očekuje mali minus.

S time je u skladu i očekivanje da će se nastaviti razdoblje eksternog suficita (saldo tekućeg računa bilance plaćanja 1,2% BDP-a) i visoke nezaposlenosti (18%).

Deficit će biti izvan granica

Izostanak rasta logično će utjecati i na lošiju fiskalnu realizaciju od planirane. Ekonomisti u prosjeku očekuju saldo opće države na 4,9% BDP-a, što je lošije od zahtjeva EU u okviru Procedure prekomjernog deficita (4,6%).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je da pri tome postoje velike razlike među očekivanjima pojedinih ekonomista, zbog čega prosjek ne treba smatrati reprezentativnim.

Najveći pesimist očekuje deficit na razini od 5,5% BDP-a, a najveći optimist na razini od 3,8% BDP-a.

Javni dug u porastu

Rezultat takvih kretanja vidi se u brzoj akumulaciji javnog duga. Bez uključenih jamstava i HBOR-a u svakom će slučaju prijeći 70% BDP-a. Pri tome treba skrenuti pažnju da ekonomisti u svoje prognoze nisu uključili učinke reklasifikacije duga, koje se očekuje na jesen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga je razlika između javnog duga sa i bez jamstava u prikazanim prognozama i dalje velika.

Međutim, vjerojatna je velika reklasifikacija jamstava u javni dug, zbog čega će se službena brojka kretati na višoj razini od prikazane, bliže 80%.

Jedina uvjetno rečeno dobra vijest odnosi se na financijska tržišta. Očekuje se zadržavanje povijesno niskih kamatnih stopa tržišta novca, razmjerno niskih prinosa na državne obveznice (tek malo iznad 4%) i stabilnoga tečaja koji se na kraju godine očekuje u rasponu između 7,60 i 7,68 kuna za euro.

Međutim, razduživanje će se nastaviti: svi ekonomisti prognoziraju negativnu stopu rasta kredita za 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska će ući u jednu od najduljih mirnodopskih recesija

U 2015. očekuje se tek malo bolja ekonomska situacija. Očekivani rast od 0,7% (svi ekonomisti očekuju pozitivnu stopu rasta) dolazi kao rezultat oporavka investicija i zaustavljanja pada osobne potrošnje. Javna potrošnja ostaje u minusu kao i 2014., no zanimljivo je da deficit opće države unatoč tome ostaje iznad razine od 4%.

Jedno od objašnjenja visokog deficita krije se među prognozama financijskih tržišta: očekuje se očekivani prinos na dugoročne državne obveznice približno za 1 postotni bod veći nego 2014.

Tečaj ostaje stabilan, krediti veoma blago (gotovo neprimjetno) rastu, a ponavljanje priče iz ranijih godina vidljivo je i na tekućem računu bilance plaćanja koji ostaje u suficitu. Očekivana stopa nezaposlenosti tek je malo niža od 18%.

Ove su prognoze u skladu s glavnim prognozama međunarodnih financijskih institucija. Ukazuju na nešto što se nitko na početku krize (2008./09.) nije usudio prognozirati: da će Hrvatska ući u jednu od najduljih mirnodopskih recesija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?