Foto: FAH

INTENZIVNE emocije, solidarnost i želja da se suzbije antisemitizam u porastu dominirali su na okupljanju preživjelih koncentracijskog logora Auschwitz i šefova država koji su došli obilježiti 70. obljetnicu oslobođenja nacističkog koncentracijskog logora.

"Mislila sam da će me spaliti ovdje i da nikada neću doživjeti prvi poljubac. Ne znam kako sam s 14 godina preživjela", ispričala je Halina Birenbaum rođena u Varšavi 1929., koja je kao dijete prošla kroz četiri nacistička logora. Emigrirala je u Izrael 1947. i ondje je se bavi pisanjem.

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, koji je otvorio svečanost pozdravivši preživjele, izrazio je poštovanje i priznanje sovjetskim vojnicima koji su oslobodili Auschwitz gdje je pogubljeno oko 1,1 milijuna osoba, od kojih milijun Židova, čime je ispravio poljskog ministra vanjskih poslova Grzegorza Schetyna koji je oslobođenje logora pripisao Ukrajincima.

Komorowski je izjednačio dva totalitarizma, nacistički i komunistički i posjetio na dan kada su Staljinove posebne postrojbe pobile pripadnike poljske vojne elite u Katynskoj šumi.

Svečanost na kojoj se okupilo oko 300 preživjelih, nekoliko šefova država, među kojima francuski predsjednik Francois Hollande, njemački Joachim Gauck i ukrajinski Petro Porošenko, kao i kraljevi Belgije i Nizozemske, odvijala se ispred ulaza u logor Auschwitz-Birkenau pod velikim šatorom podignutom na tračnicama kojima su prolazili vlakovi iz cijele Europe prema krematorijima u Birkenauu.

Braun odustao zbog poodmakle dobi

Na skupu je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i preživjeli logoraš, danas slavni filmski producent, dvostruki oskarovac, Branko Lustig. U Poljsku je trebao s njima putovati i Boris Braun, ali je zbog poodmakle dobi (95) i velikog uzbuđenja morao odustati u posljednji čas.

Amerikanac Ronald S. Lauder, nasljednik najveće svjetske privatne kozmetičke tvrtke, koji je predsjednik Židovskog nacionalnog fonda putem kojeg pomaže židovskom narodu i kulturi, upozorio je na porast antisemitizma. Govoreći o Holokaustu ponovio je poziv koji je postao motto svečanosti "Ne dozvolite da se ponovi".

Svi svjetski čelnici su se u utorak osvrnuli na Auschwitz.

Papa Franjo je na društvenoj mreži Tweeter poslao svojih 7,5 milijuna pratitelja poruku na deset jezika o boli Auschwitza kojom traži budućnost poštivanja mira i susreta među narodima.

Američki predsjednik Barack Obama obvezao se da nikada neće zaboraviti 6 milijuna Židova i mnogih drugih koje su ubili njemački nacisti.

Prije polaska u Auschwitz francuski predsjednik Francois Hollande je u Memorijalu Holokaustu u Parizu upozorio protiv zla antisemitizma.

Broj antisemitskih djela u Francuskoj 2014. bio dvostruko veći nego 2013.

Ni Washington ni Moskva nisu poslali najviše predstavnike na obljetnicu. Rusiju je predstavljao šef predsjednikova ureda Sergej Ivanov. U izjavi u Moskvi Putin je rekao da je "neprihvatljiv i nemoralan bilo kakav pokušaj ponovnog ispisivanja povijesti jer krije pasivno ili aktivno suučesništvo s nacistima".

U Pragu je češki predsjednik Miloš Zeman pozvao na međunarodnu akciju pod okriljem Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv Islamske države (IS) koja, drži on, priprema ogroman Holokaust protiv svih religija.

Predsjedničko vijeće židovskih institucija u Francuskoj (Crif) objavilo je u utorak da je broj antisemitskih djela u Francuskoj 2014. bio dvostruko veći nego 2013.

Holokaust ubio najmanje 5 milijuna Židova

Procjenjuje se da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna. Kako bi ubili što je više moguće Židova nacisti su izgradili kompleks logora smrti s plinskim komorama. Ubijene su i stotine tisuća Sinta, Roma, invalida, homoseksualaca i protivnika nacističkog režima.

U travnju 1940. zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj. Ostali nacistički veliki logori smrti bili su u Chelmu, Sobiboru i Treblinki. Samo je Auschwitzu ubijeno 1,1 milijun ljudi. Devedeset posto bili su Židovi. Vojnici Crvene Armije oslobodili su logor 27. siječnja 1945. godine. Pronašli su 7000 preživjelih.

I Hrvatski sabor odao počast žrtvama logora

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec poručila je danas kako se Danom sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja, šalje poruka da mir, sloboda, jednakost, solidarnost, poštivanje različitosti i pravo na izbor svakog čovjeka, znače zalog budućnosti čovječanstva.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja obilježen je i u Hrvatskom saboru, a svečanosti su nazočili predstavnici Sabora, novoizabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, članovi Vlade, crkveni dostojanstvenici te predstavnici židovskih i romskih udruga.

Dan sjećanja na holokaust, podsjećanje je na žrtve nacističkog režima u Drugom svjetskom ratu, najveći broj europskih zemalja obilježava ga 27. siječnja, datum kada je 1945. godine oslobođeno 7.500 zarobljenika koncentracijskog logora Auschwitz, podsjetila je Zgrebec, izaslanica predsjednika Sabora.

Holokaust, zastrašujuća posljedica nacističkih rasnih zakona, predstavljao je stradanje, prije svih Židova i Roma, ali i svih koji su se opirali nacističkoj i fašističkoj ideologiji, ili su samo bili drugačiji, istaknula je Zgrebec

Holokaus kao termin za genocid, naglasila je, koristi se kako bi se ukazalo na osobit značaj i intenzitet mrženje prema Židovima i ideološku osudu židovstva, na kojima se temeljila nacistička ideologija.

"I Hrvatska ima tamnu stranu povijesti!"

Nacistički režim uništavao je i druge skupine - homoseksualce, duševne bolesnike te svoje političke protivnike.

Zgrebec podsjeća na masovne nasilne deportacije i odvođenja u logore, te okrutna ubojstva.

"Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu i njihovu agoniju", poručila je potpredsjednica Sabora.

Podsjetila je da i Hrvatska ima "tamnu stranu povijesti", da je bila proglašena tzv. NDH čiji je marionetski ustaški režim provodio politiku svojih mentora, ali, istaknula je, u tome nije imao široku potporu hrvatskog naroda.

Josipović: Usred gospodarske krize postoji tendencija ka radikalizaciji

Krizna vremena potiču radikalizam i nesnošljivost, a tome se naša društva moraju oduprijeti, rekao je predsjednik države Ivo Josipović uoči početka obilježavanja 70. godišnjice oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitza.

"Nažalost, izgleda da nakon svakog određenog razdoblja u ljudskom društvu dolaze vremena u kojima raste netolerancija, u kojima raste sklonost nasilju, a to su obično krizna vremena, u kojima gospodarstvima ide loše, u kojima jača radikalizam, bilo lijevi, bilo desni", rekao je Josipović u izjavi hrvatskim novinarima.

"Ako pogledamo što se događa širom Europe, možemo zaključiti da usred gospodarske krize postoji tendencija ka radikalizaciji, a ja se nadam da će naša društva imati snage da se tome odupremo", smatra Josipović.

Naglašava kako je iznimno važno da naša civilizacija više nikad ne dođe u situaciju kakva je bila u vrijeme Drugog svjetskog rata, "posebice da se više nikada ne ponove ovakvi strašni momenti kakvi su se odvijali ovdje u Auschwitzu, ali i na drugim mjestima, poput Jasenovca, logora smrti u našoj domovini".

Podsjećajući da je u vrijeme Domovinskog rata bilo strašnih zločina prema našem stanovništvu, Josipović ističe da je zadaća svakog političara da učini sve što može "u čuvanju civilizacijskih tekovina i vrijednosti koje su građene na krvi i na stradanju toliko mnogo ljudi".

Minuta šutnje

Hrvatski narod masovno se je priključio antifašističkoj borbi koja je Hrvatsku pridružila pobjedničkoj antifašističkoj koaliciji. Nacistička i rasistička ideologija nikada nisu, niti će imati, podršku u hrvatskom narodu, naglasila je Zgrebec.

Okupljeni u Saboru minutom šutnje odali su počast žrtvama.

S pijetetom i tugom spram žrtva Holokausta, s ponosom prema ljudima koji su se borili protiv toga strašnog zla, rekla je potpredsjednica Sabora.

"Sloboda, život i nasljeđe preživjelih" tema je ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji je obilježava od 2006. godine.