Foto: Guliver Image / Getty Images, Europska komisija

"HRVATSKA se trudi, ali nema jasnu viziju", poruka je najnovijeg izvješća Europske komisije o korupciji u zemljama Europske unije.

Zakonski okvir, smatra Europska komisija, je zadovoljavajuć i daje istražiteljima Uskoka i policijskog Uskoka odgovarajuće ovlasti za borbu protiv korupcije. Istrage su učestale i proaktivne, naglašavaju iz Europske komisije, ali u sudskoj praksi itekako postoji prostora za napredak.

"Korupcijski kriminal često se kažnjava niskim ili čak uvjetnim kaznama, što stvara dojam nedodirljivosti", navodi se u izvješću Europske komisije.

Ističu da progoni bivšeg premijera Ive Sanadera i njegovih ministara pokazuju jasnu vezu između političara i privatnih poslova, posebno na području muljaže s javnim nabavama. Politička volja da se procesuira korupcija postoji, ističe Europska komisija, ali ishodi nisu zadovoljavajući.

Hrvatska je, kako se naglašava u izvješću, kroz godine donijela niz zakonskih mjera koje bi borbu protiv korupcije trebali učiniti efikasnijom. No, postoje i zamjerke; trenutni zakonski okvir možda je usmjeren na prevenciju korupcije, ali ostavlja i prostora za represiju.

Posebno velik problem Hrvatska ima s organiziranim kriminalom, smatra Europska komisija. Pozivaju se na studiju prema kojoj siva ekonomija u Hrvatskoj čini 29,5 posto BDP-a. Hrvatska je, tvrde iz EK, i dalje tranzitna zemlja za šverc ljudi, droge, cigareta i oružja.

94 posto Hrvata smatra da je korupcija raširena

Da je korupcija u Hrvatskoj ozbiljan problem, pokazuje i statistika Eurobarometra. Hrvati smatraju da je korupcija treći najveći problem s kojim je država suočena. Čak 94 posto Hrvata vjeruje da je korupcija u njihovoj zemlji raširena. Europski prosjek je 76 posto.

Također, čak 55 posto Hrvata tvrdi da korupcija utječe na njihov svakodnevni život. To je gotovo 30 posto više od prosjeka EU. Čak 89 posto Hrvata smatra da su podmićivanje i povlačenje veza najlakši način da se osiguraju određene javne usluge.

Prema studiji koju je UN proveo 2011. godine, 16 posto zaposlenih u državnoj upravi priznali su da su posao dobili uz podmićivanje. Oko 18 posto državljana Hrvatske priznalo je da su u 12 mjeseci prije provođenja ove studije direktno i indirektno bili suočeni s podmićivanjem državnih službenika.

U anketi Eurobarometra iz 2013. godine šest posto Hrvata priznalo je da se od njih tražilo mito. Europski prosjek je četiri posto. Da korupcija ima štetan utjecaj na njihov biznis vjeruje 81 posto hrvatskih poduzetnika, dok ih 59 posto tvrdi da su se susreli s korupcijom koja otežava poslovanje u Hrvatskoj.

Problem sukoba interesa

Građanima Hrvatske i dalje je otežan pristup informacijama koje bi trebale biti javno dostupne, a ni financije političkih stranaka nisu dovoljno transparentne, poručuje Europska komisija, iako naglašava da je na oba polja ostvaren napredak. 

Poseban fokus u izvješću EK stavlja se na sukob interesa i imovinu državnih dužnosnika. Usprkos zakonskom okviru koji je ustanovljen 2000. godine, a kasnije je nadograđivan, u Hrvatskoj nema zadovoljavajućeg mehanizma kontrole ni sankcioniranja slučajeva sukoba interesa, tvrdi Europska komisija.

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, tvrdi EK, u praksi je zaživjelo tek u veljači 2013. godine. Od sredine travnja te godine pokrenulo je 79 postupaka, od kojih je 21 zaključen. Nije, međutim, jasno kojim se metodama Povjerenstvo koristi u odlučivanju o sukobu interesa. Način rada Povjerenstva u potpunosti je netransparentan, a njegove ovlasti su ograničene, zaključuje EK.

Građani Hrvatske i dalje nemaju povjerenja u državnu upravu i šefove javnih poduzeća. Takvoj razini nepovjerenja doprinose i politička imenovanja, s obzirom da svaka nova vlada na ključna mjesta dovodi svoje ljude, ističe Europska komisija. Firme u vlasništvu države, naglašava EK, ne mogu donirati političke stranke, ali mogu bez ikakve kontrole dijeliti druge vrste donacija i stipendija. U 2012. na ovaj način podijeljeno je 20 milijuna eura državnog novca.

Javna nabava i dalje curi na sve strane

Kao poseban problem ističe se sustav javne nabave. Europska komisija pohvalila je pravni i institucionalni okvir za kontrolu javne nabave, ali također se ističe da korupcija "pojede" oko 10 do 15 posto novca koji prolazi kroz ovaj sustav. Prema istraživanju Eurobarometra iz prošle godine, 64 posto hrvatskih poduzetnika smatra da je korupcija vrlo raširena u sustavu javne nabave na nacionalnoj razini, a 63 posto istaknulo je isti problem na lokalnoj razini.

Kao glavni problemi ističu se namještanje natječaja, izigravanje ugovorene procedure, sukob interesa prilikom odlučivanja o ponudama, namještene ponude, netransparentni kriteriji odabira, predstavljanje nabavi kao žurnih da bi se izbjegao natječaj i amandmani na zaključene ugovore.

U izvješću se također ističe kako Hrvatska nema poseban zakon o zaštiti zviždača. Zaštita ljudi koji su se odlučili progovoriti o korupciju regulirana je nizom drugih zakona, među kojima je i Zakon o radu. "No, trenutni pravni i institucionalni okvir čini se nedovoljnim da u potpunosti zaštiti zviždače", poručuju iz Europske komisije, što su ilustrirali recentnim slučajevima u MUP-u i Imunološkom zavodu.

Što moramo napraviti

U zaključku izvješća Europska komisija opisuje četiri koraka koja Hrvatska u budućnosti mora povući kako bi borbu protiv korupcije učinila efikasnijom. Potrebne su temeljite provjere imovinskih kartica dužnosnika, kao i prijava za sukob interesa. Povjerenstvu za sukob interesa treba osigurati šire ovlasti.

Nužno je uvesti mehanizme za prevenciju korupcije u državnim firmama, koje moraju biti izložene strožim kontrolama. Isto vrijedi i za sustav javne nabave, te posebno za sustav zdravstva koji se, naglašava EK, pokazao kao najslabija točka u borbi protiv korupcije. Na kraju Europska komisija poručuje da je potrebno osigurati zaštitu zviždačima koji upozoravaju na korupciju i razne nepravilnosti.