Foto: FAH

EUROPSKA KOMISIJA je u srijedu, u sklopu napora za dovršetak reforme zajedničkog europskog sustava azila, predložila  uvođenje zajedničkog postupka za pružanje međunarodne zaštite, jedinstvenih standarda u pogledu zaštite i prava koja se odobravaju osobama pod međunarodnom zaštitom te daljnje usklađivanje uvjeta za prihvat u EU. 

Komisija očekuje da će se prihvaćanjem tih prijedloga  pojednostavniti i skratiti postupak odobravanja azila i odlučivanja, odvraćati tražitelje azila od sekundarnih kretanja te povećati izgledi za integraciju osoba koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

"Europskoj uniji je  potreban učinkovit sustav azila koji osigurava dostatnu zaštitu i temelji se na zajedničkim pravilima, solidarnosti i pravednoj raspodjeli odgovornosti. Predloženim se reformama osigurava brzo pružanje pomoći osobama kojima je zaista potrebna međunarodna zaštita, ali i brzo vraćanje onih koji nemaju pravo na zaštitu u EU-u. Današnjim prijedlozima dostavili smo Europskom parlamentu i Vijeću sve elemente za reformu zajedničke europske politike azila", izjavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Neke zemlje protiv prijedloga

Komisija između ostaloga predlaže da se Direktiva o postupcima azila zamijeni uredbom kojom bi se uspostavio potpuno usklađeni zajednički postupak EU-a za pružanje međunarodne zaštite kako bi se smanjile razlike u stopama priznavanja među državama članicama, spriječila sekundarna kretanja te osigurala zajednička učinkovita postupovna jamstva za tražitelje azila. Odluke o azilu prema ovim prijedlozima donosile bi se u roku od najdulje šest mjeseci, a u nekim slučajevima za samo mjesec ili dva kada je očito da je zahtjev azilom neutemeljen. 

Današnji prijedlozi nastavak su zakonodavne inicijative Europske komisije iz svibnja ove godine kada je predložena reforma Dublinske uredbe, kako bi se uveo automatski mehanizam raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Tim je prijedlogom Komisija željela olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka u koje izbjeglice prvo ulaze.  Po tom prijedlogu, zemlja koja odbije primiti izbjeglicu kojeg bi trebala udomiti platila bi 250.000 eura za svakog izbjeglicu zemlji koja primi tu osobu iz njezine kvote.

Taj je prijedlog naišao na žestoke kritike u više zemalja članica, posebice u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.  Svi prijedlozi moraju biti prihvaćeni u Vijeću i Europskom parlamentu da bi stupili na snagu.