Europski izbori: Otvorena birališta u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji

Europski izbori: Otvorena birališta u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji

Foto: Hina

BIRALIŠTA za europske izbore otvorena su u četvrtak ujutro u Nizozemskoj čime su počeli izbori za 751 zastupnika Europskog parlamenta koji će potrajati do nedjelje u 23 sata kada se zatvaraju posljednja birališta, ona u Italiji.

U petak će na birališta Česi i Irci, s tim da Česi mogu glasovati i u subotu. U subotu se izbori održavaju i u Latviji, Slovačkoj i na Malti, a u svim ostalim zemljama članicama u nedjelju, 25. svibnja.

Ankete pokazuju da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje "protueuropskih populista", kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i krajnje lijeve, populističke i euroskeptične stranke kao što su francuska Nacionalna fronta (FN), nizozemska Slobodarska stranka (PVV), britanski UKIP, grčka Siriza i talijanski Pokret pet zvijezda, koje bi zajedno mogle dobiti gotovo četvrtinu glasova.

Po zadnjim procjenama Poll Watcha uoči izbora, pučani i socijalisti u mrtvoj su utrci. EPP-u se predviđa 217 mandata, a socijalistima 201. Liberali će pasti na 59, konzervativci na 42, a zeleni na 44 zastupnika, pokazuju ankete. Očekuje se rast krajnje ljevice na 53 zastupnika i krajnje desnice na njih 40. Utrostručit će se broj neovisnih zastupnika, na 95, ali radi se mahom o pripadnicima euroskeptične i radikalno desne struje.

Hrvatski građani birat će u nedjelju svojih 11 zastupnika, jednog manje nego sada jer se broj eurozastupnika smanjuje sa 766 na 751, i to prvi put na puni mandat.

Otvorena birališta i u Velikoj Britaniji

Građani Velike Britanije glasuju u četvrtak za svoje zastupnike u Europskom parlamentu, čime oni zajedno s Nizozemcima otvaraju izbore za 751 zastupnika te europske institucije koji će potrajati do nedjelje u 23 sata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ankete pokazuju da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje "protueuropskih populista", kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i krajnje lijeve, populističke i euroskeptične stranke kao što su francuska Nacionalna fronta (FN), nizozemska Slobodarska stranka (PVV), britanski UKIP, grčka Siriza i talijanski Pokret pet zvijezda, koje bi zajedno mogle dobiti gotovo četvrtinu glasova.

U Velikoj Britaniji protueuropski pokret najradikalnije predstavlja nominalno desna Stranka britanske neovisnosti (UKIP) Nigela Faragea.

Po nedavnim podacima PollWatcha, podržava ga 30,7 posto birača i trebao bi imati 24 zastupnika u Europskom parlamentu od ukupno 73 britanska zastupnika. Do sada ih je imao devetero.

Oporbene laburiste podržava 28 posto birača i trebali bi imati 23 zastupnika, a vladajući konzervativci su treći s potporom od 22,3 posto i 17 zastupnika. Konzervativci i laburisti ozbiljno su shvatili prijetnju UKIP-a i vode pravu medijsku kampanju protiv njega.

Prve projekcije novog sastava Europskog parlamenta bit će objavljene u nedjelju, 25. svibnja poslije 22 sata, a prvi rezultati poslije 23 sata. Rezultati se ne bi smjeli objavljivati prije nego što se zatvore sva birališta u Europskoj uniji, a to su birališta u Italiji, gdje se može glasovati do 23 sata. Međutim, i ranije je bilo čestog kršenja tog pravila, pogotovo u zemljama koje imaju izbore dva, tri dana prije ostalih.

Izravni izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet godina od 1979. godine. Države članice u Europskom parlamentu mogu imati najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju stanovnika. Njemačka ima najviše zastupnika - 96, Francuska 74, Velika Britanija i Italija 73, Španjolska 54, Poljska 51, a Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara