Foto: Hina

ČELNICI skupine G20 dogovorili su se u nedjelju u Brisbaneu da će osnažiti globalni rast, poduzeti napore u borbi protiv klimatskih promjena i akciju protiv onih koji izbjegavaju plaćanje poreza, ali je skupom ipak dominiralo pitanje sigurnosti i ukrajinska kriza zbog koje su odnosi između Zapada i Rusije na najnižoj razini od Hladnog rata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je napustio summit G20 nakon što je američki predsjednik Barack Obama optužio Rusiju za invaziju na Ukrajinu, a britanski premijer David Cameron upozorio na mogući "zamrznuti sukob" u Europi.

Putin na raskrižju

Nekoliko zapadnih zemalja upozorilo je Rusiju da će joj nametnuti dodatne sankcije ako ne povuče svoje vojnike i oružje iz Ukrajine.

"Mislim da predsjednik Putin vidi da je na raskrižju", rekao je Cameron. "Ako nastavi destabilizirati Ukrajinu bit će daljnjih sankcija, daljnjih mjera."

"Sankcije imaju svoju cijenu, ali bi daleko više koštalo dopuštanje stvaranja i održavanja zamrznutog sukoba na europskom kontinentu", istaknuo je.

Obama je rekao da je izolacija Rusije neizbježna.

"Mi bi radije imali Rusiju koje je potpuno integrirana u globalno gospodarstvo", rekao je Obama na tiskovnoj konferenciji.

"Međutim, mi smo isto tako vrlo čvrsti glede potrebe poštivanja temeljnih međunarodnih načela... ne zauzimate druge zemlje niti ne financirate i ne podržavate one koje cijepaju zemlju...", kazao je.

Prije nego što je otišao sa summita Putin je rekao da je moguće riješiti ukrajinsku krizu, ali nije ulazio u detalje.

"Po mom mišljenju, danas postoje dobri izgledi za rješavanje situacije (u Ukrajini) bez obzira na to koliko to možda čudno zvuči", rekao je Putin novinarima prije nego što je otputovao iz Brisbanea ne čekajući formalno okončanje skupa.

Ruski čelnik je propustio radni ručak kako bi ranije otišao iz Australije opravdavajući se dugim letom kući i potrebnom za snom.

Najteža rasprava vodila se o klimatskim promjenama

Pitanja sigurnosti i klimatskih promjena zasjenila su razgovore čelnika G20 najvećih gospodarstava o jačanju globalnog gospodarskog rasta, iako su oni usvojili paket mjera u svrhu osnaživanja globalnog rasta.

"To će dati dodatnih više od dva bilijuna dolara globalnoj ekonomiji i stvoriti milijune radnih mjesta", navodi se u izjavi izdanoj na kraju skupa.

Što se tiče klimatskih promjena, u izjavi se poziva na snažnu i učinkovitu akciju te napore u svrhu usvajanja protokola na UN-ovoj konferenciji u Parizu 2015. koji bi imao pravnu snagu.

"Najteža rasprava vodila se o klimatskim promjenama", rekao je jedan dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "To je bila prava rovovska borba, to je bio korak po korak po korak. Na kraju navodimo (u izjavi) većinu stvari koje smo željeli", kazao je on.

Obama je stavio klimatske promjene na dnevni red summita G20 svojim govorom u subotu u kojemu je pozvao sve države na djelovanje i obećao tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond. Japan je u nedjelju obećao 1,5 milijardi dolara za taj fond koji bi trebao biti glavni izvor dugoročnih financijskih sredstava zemljama u razvoju za zaštitu od klimatskih promjena i pomoć zemljama za ostvarenje održivog razvoja.

Globalna borba protiv utajivača poreza

Šefovi država i vlada drže da se treba angažirati kako bi porezna politika bila transparentnija. To je napose važno nakon medijskog otkrića afere "Luxleaks", tajnih dokumenata koji pokazuju da je Luksemburg u 10 godina vladavine premijera Jean-Claudea Junckera, aktualnog predsjednika Europske komisije, razvio čitavu industriju koja je pomogla tvrtkama da utaje porez.

Članovi G20 u završnom su izvješću najavili i pojačanu suradnju u energetskom sektoru za koji će modaliteti biti definirani do 2015. kako bi se zajamčilo stabilnije energetsko tržište.

Šefovi država i vlada pozdravili su i napore poduzete na donošenju propisa o restrukturiranju velikih dugova, što je osobito obradovalo Argentinu, koju guše "lešinarski fondovi".

Čelnici su se dogovorili do 2025. za 25 posto smanjiti jaz u stopi zapošljavanja muškaraca i žena. Obećali su i da će se "u skladu s okolnostima u određenoj državi, angažirati na povećanju radno aktivnih žena za više od 100 milijuna".