Foto: Hina

TOČNO je godina dana otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije. Ušli smo spremni, napravili mnogo, a novi izazovi tek su pred nama- kažu vladajući. Oporba i sindikati nezadovoljni: mogli smo iskoristiti i postići više:

Godina dana u uniji brzo je prošla, kad se podvuče crta, predsjednik Ivo Josipović zaključuje:

"Slika učinaka na Hrvatsku nije sasvim ružičasta ali nije ni crna. Prvu godinu dana možemo ocijeniti uspješnom, možemo razumno procijeniti što je to dobro što smo učinili i dovoljno smo zreli da procijenimo što nismo napravili kako treba i što je moglo biti bolje", rekao je predsjednik.

Mnogo toga smo napravili, smatra potpredsjednica Vlade Vesna Pusić za koju dileme nema: bolje od ovog nije moglo.

"Mi smo prvu godinu iskoristili bolje od većine zemlja koje su ušle u zadnjih deset godina", kaže Pusić.

"Zadnja faza vlade postaje tragikomična"

No oporba se ne slaže. Nema gospodarskog rasta, nema reformi, samo kadroviranja i politička prepucavanja.

"Mi nismo ništa kvalitetno povukli iz fondova. Mislim da je zavladala paranoja i zadnja faza vlade postaje tragikomična", kaže šef HDZ-a Tomislav Karamarko.

Najveći izazov je gospodarstvo; investicija nema, ušli smo nepripremljeni smatra šef HUP-a Ivica Mudrinić koji ipak ocjenjuje kako je članstvo u uniji dobar posao od strateškog značaja:

"Činjenica da smo iz 2. lige skočili u prvu potpuno nespremni, nismo se reformirali, nismo se pripremili", kaže Mudrinić.

A glas su digli i sindikati. U zadnjih godinu dana raste broj nezaposlenih. Više od 318 tisuća ima blokirane račune, pada broj radno aktivnog stanovništva. Unija nije donijela ništa dobro, o drugoj strani "europske medalje" kažu Novosel, Matijašević i Sever:

"Naši radnici svakodnevno su prisiljeni odlaziti iz Hrvatske, u Hrvatskoj nema posla", kaže Mladen Novosel.

"Investicije bježe iz Hrvatske, gubitak je radnih mjesta", rekao je Ozren Matijašević.

"I to je Hrvatska godinu dana poslije", zaključuje Krešimir Sever.

Postali 28. članica EU

Priključenje tada 27-članoj Uniji bio je velik korak za zemlju koja je nedavno izašla iz rata, ali samo punopravno članstvo u bloku europskih država nije riješilo gospodarske probleme, veliku nezaposlenost i javni dug.

Nakon ispunjavanja dotad najtežih kriterija i nikad dužih pristupnih pregovora, od čijih je otvaranja prošlo 2827 dana uspona i padova, blokada i njihovih uklanjanja, čestih frustracija i nešto rjeđih trenutaka zadovoljstva, Hrvatska je u prvoj je minuti 1. srpnja ispunila višedesetljetnu težnju i glavni strateški cilj, postavši 28. članicom EU-a.

Kada su u ponoć začuli prvi taktovi "Ode radosti", a nebo osvijetlio vatromet iz parka Bundek, više tisuća Zagrepčana, obitelji s djecom, umirovljenika i mladih, stranih i domaćih turista na Trgu Bana Jelačića zapljeskalo je ostvarenju tog najvećeg nacionalnog cilja nakon osamostaljenja i obrane zemlje 90-tih godina prošlog stoljeća.

U čast povijesnog događaja zazvonila su zvona zagrebačke katedrale i gornjogradske Crkve sv. Marka, a na središnjem trgu hrvatske prijestolnice zahuktala se proslava na koju je stiglo oko 170 visokih stranih gostiju.

U Zagrebu su toga dana boravili najviši dužnosnici Unije i nekoliko predsjednika zemalja članica, kao i šefovi susjednih država koji na europskom putu slijede naciju od 4,5 milijuna stanovnika i drugu bivšu jugoslavensku republiku koja je, nakon Slovenije 2004., ušla u Uniju.

Godinu dana poslije, vladajući političari tvrde da je Hrvatska članstvo dobro iskoristila, osobito europske fondove, dok stručnjaci i gospodarstvenici drže da je mogla biti spremnija za nastup na zajedničkom europskom tržištu od 500 milijuna ljudi.

"Dobro smo koristili fondove i koristimo ih još bolje i tu smo među boljim državama bez obzira što se povremeno pojavi neki članak koji ljude sludi", rekao je premijer Zoran Milanović.

"Tvrdim da smo dobri u tome kao država i organizirani u tome. Gazi nas kriza, slabo ide s novim radnim mjestima i tu nisam zadovoljan, ali vjerujem da će sljedeća godina na pretpostavkama koje smo napravili, biti uspješnija.

Prema vladinim podacima, Hrvatska je u prvih pet i pol mjeseci 2014. u plusu više od 740 milijuna kuna, a u 2013. godini zabilježen je višak od 136 milijuna kuna.

Da je prva godina članstva bila vrlo uspješna smatra ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja kaže da je donijela Hrvatskoj brojne koristi, među kojima je dugoročno najvažnija upisivanje na energetsku kartu Europe.

U toj godini ukinute su carine između Hrvatske i svih zemalja EU-a, a hrvatski građani mogu jeftinije telefonirati i putovati samo s osobnom iskaznicom, rekla je Pusić i najavila da je hrvatska ambicija da do druge godišnjice ulaska, 1. srpnja 2015. ispuni sve uvjete za ulazak u Schengen.

Nešto oprezniji u ocjenama je predsjednik Ivo Josipović koji ističe da je ulaskom u EU ostvaren jedini nacionalni konsenzus, ali da izostanak strategije dovodi do povremenih problema.

"Euroatlantske integracije bile su jedini nacionalni politički konsenzus, ali zbog krize i Lex Perkovića naš evolucijski doprinos EU-u ostao je u sjeni", rekao je.

Smatrajući da je godina dana članstva prekratko razdoblje da bi se mogli osjetiti učinci pristupa, stručnjaci ističu kako je već sada jasno da Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila ulazak u EU zbog čega se treba jače usredotočiti na ubrzavanje reformi.

"Najveća korist od ulaska u EU zasad je ostvarena u pristupnom procesu koji je ubrzao rješavanje tranzicijskih problema, modernizirao zakonodavstvo, izvršio utjecaj na ekonomske mehanizme i pojačao elemente pravne države", rekao je profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.

Dekan tog fakulteta Nenad Zakošek razočaran je ponašanjem političkih elita i smatra da su zakazale - nisu iskoristile mogućnosti koje im pruža EU, od toga da nisu stvarali savezništva nego sukobe, a vlada nije ni dobro pripremila projekte za europske fondove.

"Političari su najgore iskoristili članstvo, nasuprot građana, poslodavaca i nevladinih udruga", ocjenjuje Zakošek.

Gospodarski analitičari slažu se da su u prvoj godini izostali pozitivni utjecaji članstva u EU-u na domaće gospodarstvo.

"Izostali su izravni pozitivni utjecaji u kratkom roku, poput rasta izvoza i snažnijeg priljeva stranih investicija, što je rezultat sporog oporavka gospodarstva EU-a, ali i specifičnih strukturnih slabosti Hrvatske", rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.