Građane zanima kada mogu očekivati zapadni životni standard i kako EU pomaže u zapošljavanju

Foto: Hina

KADA hrvatski građani mogu očekivati bolji životni standard, brži gospodarski rast i više novih radnih mjesta, ponajprije za mlade, pitanja su koja su u ponedjeljak u Zagrebu dominirala u raspravi građana s europskim povjerenikom za zaštitu potrošača Nevenom Mimicom.

Gotovo 400 građana iz cijele zemlje, od Istre do Slavonije, raspravljalo je s povjerenikom Mimicom o tome što očekuju od Europske unije i kakvu Europu žele.

Europska komisija željela je u raspravi koju je organizirala čuti što je prvih osam mjeseci članstva u EU promijenilo u njihovim životima, čime su zadovoljni, a čime nisu, što bi trebalo učiniti da se riješi gospodarska kriza i ponovno pokrene rast te što očekuju kao europski potrošači.

Među prvim pitanjima koja su se mogla čuti je kada hrvatski građani mogu očekivati zapadni životni standard i kako EU može pomoći u zapošljavanju, ponajprije mladih koji su prisiljeni bježati iz zemlje u potrazi za poslom.

Mimica uvjeren: Ova generacija osjetit će opipljive rezultate poboljšanja standarda

Napominjući da je zapadnoj Europi trebalo 60 godina da dostigne današnji standard, Mimica je izrazio uvjerenost da će još ova generacija osjetiti prve, opipljive rezultate u tom pogledu zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji koja tomu može konkretno pridonijeti.

Istaknuo je pritom da gospodarska kriza nije posljedica članstva u EU, nego da EU može otvoriti put izlasku iz krize, a osnovni preduvjet za to je provedba reformi na nacionalnoj razini koje moraju biti dugoročno održive.

Europska unija s druge strane raspolaže čitavim nizom mjera kojima može u tome pomoći, kazao je, ističući važnost pametnog korištenja europskih strukturnih fondova.

Kad je riječ o mladima, EU je osmislio program "Jamstvo za mlade" u sklopu kojeg sve osobe mlađe od 25 godina unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka zaposlenja moraju dobiti kvalitetnu i konkretnu ponudu bez obzira na to jesu li prijavljeni na zavod za zapošljavanje ili ne.

Kvalitetna ponuda podrazumijeva ponudu za posao, praksu, pripravništvo ili za nastavak obrazovanja te mora biti prilagođena pojedinačnim potrebama i situaciji.

EU će državama članicama u tome pomoći sa šest milijardi eura, od čega je Hrvatskoj namijenjeno 60 milijuna eura, istaknuo je.

Europska unija nema inspektore koje bi mogla poslati u Hrvatsku koji bi joj mogli pomoći niti neki centralizirani sustav za rješavanje takvih i sličnih problema, nego omogućuje koordinaciju nacionalnih politika, uključujući gospodarskih, što bi dugoročno trebalo dovesti do stvarnog gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti, objasnio je.

Osvrnuvši se na jačanje euroskepticizma u EU, Mimica je kazao da se posljedice gospodarske krize često pripisuje Europskoj uniji, ponekad opravdano, a ponekad i ne te da bi bilo bolje kada bi se tu energiju umjesto u kritike uložilo u konstruktivne prijedloge.

EK mjesečno pokreće dvjestotinjak postupaka protiv država članica zbog kršenja pravila

Na pitanje je li Hrvatska ušla dovoljno spremna u EU, Mimica je podsjetio da je hrvatski pristupni proces bio dug i posebno uvjetovan kako bi se osiguralo da zemlja bude u potpunosti spremna za članstvo.

Europska komisija mjesečno pokreće dvjestotinjak postupaka protiv država članica zbog raznih kršenja europskih pravila, a Hrvatska je do sada bila upozorena samo jednom što dokazuje da je jedna od najbolje pripremljenih zemalja koje su ušle u EU, istaknuo je.

Građani su također upozorili Mimicu na dugotrajnost sudskih postupaka u Hrvatskoj te na razna kršenja svojih prava, od financijskog inženjeringa do krađe identiteta i borbe s javnim poduzećima.

Mimica je istaknuo da članstvo u EU donosi prije svega bolju društvenu uređenost i pravnu sigurnost. Europska unija razmatra problem dugotrajnosti sudskih postupaka i mogućnost donošenja čvršćih odrednica kako bi se to pitanje reguliralo. Građani svoja prava prvo moraju pokušati izboriti u svojoj državi, a ako u tome ne uspiju mogu se obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, kazao je.

Jedno od konkretnih pitanja bilo je i pitanje razlike u kvaliteti raznih robnih marki koje se prodaju na hrvatskom tržištu u odnosu na one na zapadnom tržištu.

Mimica je objasnio da potrošački proizvodi po europskim propisima moraju biti sigurni i zdravstveno ispravni te pravilno označeni, dok se njihov sastav i kvaliteta ne reguliraju.

Potrebno je bolje informiranje o pravima potrošača

Takve razlike prema tome nisu izravno kršenje europskih propisa. Komisija je ipak svjesna tog problema, istražuje ga i postoji mogućnost poduzimanja određenih mjera kako bi se kvaliteta proizvoda ujednačila.

U pogledu zaštite potrošača u Hrvatskoj, Mimica je istaknuo potrebu boljeg informiranja potrošača o njihovim pravima.

Europska komisija proglasila je 2013. Europskom godinom građana. Dijalozi članova Europske komisije s građanima jedna su od aktivnosti povezanih s obilježavanjem te godine, a nastavljaju se i ove godine. Do sada je održano 46 takvih rasprava, a planirano ih je ukupno 50.

Dijalozi s građanima osmišljeni su u sklopu priprema za predstojeće izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, a mišljenja građana Komisiji će poslužiti u izradi planova za buduće reforme EU-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara